Wrocław – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m linkovi
Red 136:
}}
 
'''Wrocław''' {{audio|Pl-Wrocław.ogg}} ([[latinski]] ''Vratislavia'', [[njemački]] {{audio|De-Breslau.ogg|''Breslau''}}, [[Donjošleski jezik|donjošleski]] ''Brassel'', [[češki]] ''Vratislav'', [[mađarski]] ''Boroszló'') je grad u jugozapadnoj[[jugozapad]]noj [[Poljska|Poljskoj]] s preko 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim po veličini u toj zemlji.
 
Wrocław se prostire na obje strane rijeke [[Odra|Odre]], a kroz grad protječu i četiri njezinanjezine [[pritoka|pritoke]]; -[[Bystrzyca (Odra)|Bystrzyca]], Oława, [[Ślęza]] i Widawa. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u gradu je bilo 303 mostova[[most]]ova, a sada ih je 220.
 
Wrocław je povijesna[[historija|historijska]] [[glavni grad|prijestolnica]] [[Šleska|Šleske]]. Danas je upravno[[državna središteuprava|administrativni centar]] [[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošleskog vojvodstva]], grad sa statusom [[povjat|poviata (kotara)]]a, te sjedište wrocławskog ''povjata'' u kojemukom se nalazi i 9 susjednihokolnih [[općina]].
 
Wrocław je [[2016]]. bio [[Europski glavni grad kulture]]|Evropska uprijestolnica 2016kulture]].
 
== PovijestHistorija ==
[[Datoteka:Wratislauia Breßlaw Breslau 17.Jh.jpg|thumb|center|350px|Wrocław u [[17. stoljećuvijek]]u]]
[[Datoteka:Powodz wr.jpg|mini|250px|Uništeni centar grada poslije poplava 1997]]
Grad se prvi put izrijekom spominje [[1000]]. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je [[Slaveni|slavensko]] naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja [[10. stoljećavijek]]a grad se nalazio pod upravom dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Postoje indicije da je [[1035]]. godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine [[1335]]. grad je potpao pod vlast Kraljevine [[Češka|Češke]], a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Godine [[1741]]. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast [[Pruska|Pruske]] i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U [[19. vijek]]u se stoljeću naglo razvijarazvio, pa je jedno vrijeme bio treći njemački grad po broju stanovnika (iza [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a).
 
Godine [[1944]]. grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između [[Crvena armija|Crvene armije]] i njemačkog [[Wehrmacht]]a. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.
Red 153:
Godine [[1997]]. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.
 
=== Stanovništvo kroz povijesthistoriju ===
[[Datoteka:Ortsnamen breslau 1900.jpg|mini|250px|Wrocław i okolna naselja 1900.]]
<br /> 1800.: &nbsp;&nbsp;64.500
Red 245:
* Multikino (centar Arkady Wrocławskie)
 
== GospodarstvoPrivreda ==
U Wrocławu se proizvode [[autobus]]i, [[vagon]]i, kućna oprema, kemijska sredstva i [[elektronika]]. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon [[Varšava|Varšave]], najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge [[banka|financijske institucije]] imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske [[IndustrijaFarmaceutska industrija|farmaceutske industrije]].
 
== Obrazovanje ==
Red 252:
[[Datoteka:Wroclaw-WydzialArchitekturyPWrUlPrusa.jpg||mini|250px|Arhitektonski fakultet Tehničkog sveučilišta]]
 
Wrocław je jednojedan od važnijihnajvećih sveučilišnih[[univerzitet]]skih središtacentara u Poljskoj. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: [[Univerzitet u Wrocławu|WrocławskoWrocławski sveučilišteuniverzitet (Uniwersytet Wrocławski)]], TehničkoTehnički sveučilišteuniverzitet u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko sveučilišteuniverzitet (Uniwersytet Ekonomiczny), PrirodoznanstvenoPrirodoslovni sveučilišteuniverzitet (Uniwersytet Przyrodniczy),
Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych).
 
== Promet ==
 
Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autocestaautoput A4.
 
Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski.