Razlike između izmjena na stranici "Sandanski"

Obrisan 1.471 bajt ,  prije 3 mjeseca
nema sažetka uređivanja
m/м (Vraćene izmjene Sashko1999 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika SrpskiAnonimac)
oznaka: vraćanje
[[Datoteka:Bulgaria-Sandanski-02.jpg|left|thumb|200px|Sandanski]]
[[Datoteka:Bulgaria-Sandanski-01.jpg|left|thumb|200px|Sandanski]]
Na teritoriju današnjega grada nalazilo se tračko naselje [[Medius]] (tj. mjesto između triju planina - Pirina, [[Ogražden]]a i [[Alibotuš]]a).{{činjenica|date=04. 2011.}} koje je niklo oko tamošnjih mineralnih izvora još u drugom tisućljeću prije naše ere. U antičko doba tu je živjelo pajonsko pleme [[Sinti]]. To je područje [[MakedonijaAntička (kraljevstvo)Makedonija|Antičkoj Makedoniji]] priključio [[Filip II.]], pa se pretpostavlja da je upravo on podigao i grad koji se tu nalazio pod imenom [[Partikopolis]] ( ili ''Parajkopolis''). Kasnije su ga [[Rimljani]] preimenovali u [[Dezudava]], a [[Slaveni]] koji su ga naselili nakon [[Bizant]]inaca nazvali su ga ''Sveti Vrač''. Do konca VI. stoljeća n.e., kada su ga razorila barbarska plemena, naselje je bilo jedan od prvih kršćanskih episkopskih centara na današnjem teritoriju Bugarske.
 
U prošlosti je grad nosio i ime '''Sveti Vrač''' (vrač, tj. iscjelitelj), zbog ljekovitosti tamošnjih izvora i u čast dvojice braće, narodnih liječnika - Sv. Kuzme i Damjana, a današnje je ime dobio [[1947.]] godine u čast [[Jane Sandanski|Janeta Sandanskog]], revolucionara i vojvode [[VMRO|Unutarnje makedonsko-odrinske revolucionarne organizacije]] u Serskom revolucionarnom okrugu.
 
Prema podacima iz [[Osmansko Carstvo|otomanskih]] registra [[1873.]] Sveti Vrač je selo sa 100 domaćinstava, 120 stanovnika Muslimani i 135 stanovnika Bugari.<ref>„Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, с. 140-141.</ref> Oko 1900. prema statistikama Vasila Kančova u Svetom Vraču je živilo 1110 ljudi, od kojih je - 600 [[Bugari|Bugara]]-[[Kršćani|kršćana]], 360 [[Turci|Turaka]] i 150 [[Romi|Roma]].<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_18.htm Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, с. 189.]</ref> 1905. godine u Sveti Vraču radi bugarska škola.<ref>D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, р.192-193.</ref>
 
Do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ([[1912]]. i [[1913]].) i trojne podjele [[Makedonija|Makedonije]] 1913. godine između Bugarske, [[Grčka|Grčke]] i [[Srbija|Srbije]], Pirinska je Makedonija u cijelosti ulazila u sastav Serskog sandžaka (okruga) i bila je podjeljena na 6 kaza (kotara): Nevrokopski, Razloški, Gornodžumajski, Melnički, Petrički i Demirhisarski. No podjelom Makedonije iz ranijega su Serskog sandžaka otpali grad [[Seres|Ser]] i cijeli Demirhisarski okrug koji su pripali Grčkoj, tako da je novom administrativnom podjelom Bugarske teritorij Pirinske Makedonije oformljen kao okrug sa sjedištem u [[Petrič]]u s 5 pripadajućih kotara. Melnički kotar je kasnije ukinut i uključen u novoformirani kotar Sveti Vrač, a dio Gornodžumajskog kotara organiziran je u zaseban Simitlijski kotar.
 
Narušavanje teritorijalne cjelovitosti Makedonije teško je pogodilo ekonomski život pirinskih gradova i sela. Sveti Vrač je tako dijelio sudbinu Gorne Džumaje (danas [[Blagoevgrad]]), Petriča, Nevrokopa (danas grad [[Goce Delčev]]) i [[Melnik]]a koji su ostali na bugarskoj strani, kao i sudbinu gradova [[Seres|Sera]], [[Drama, Grčka|Drame]] i [[Kavala|Kavale]] koji su se našli u Grčkoj; sva su ta mjesta bila osuđena na ekonomsko propadanje zbog naglog presijecanja njihovih živih i organskih gospodarskih veza. Isto važi i za granične gradovi, koji su bili uključenu u Srbiji. Doline rijeka Strume i [[Mesta|Meste]] bile su prirodni putevi koji su ranije slobodno vodili prema Kavali i [[Solun]]u, pa su pirinski gradovi dotad svoje sirovine i zanatske proizvode prodavali tamo, osobito u Seru, Drami i Kavali, a od njih dobivali kolonijalnu robu, pšenicu, južne plodove i industrijske proizvode. S Pirina se odvozila drvena građa u nizijske i primorske gradove, a iz Svetovračkog kotara, poznatog po razvijenom stočarstvu, plasirani su stočarski proizvodi. Poslje [[Balkanski ratovi|Balkansih ratova]] i poslje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Sveti Vraču i u njegovoj blizini dolaze mnogo Bugare - izbeglice iz [[Egejska Makedonija]].
 
Tijekom Drugog svjetskog rata cijela se Pirinska Makedonija masovno uključuje u antifašističku borbu,.{{činjenica|date=04. 2011.}} pa se i u okolici Svetog Vrača početkom [[1944]]. godine osjeća zamašnije djelovanje partizanskih skupina, osobito pod utjecajem partizanskog odreda “Anton Panov” koji je djelovao u Petričkom kraju.
 
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (u vrijeme [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otačastvenog fronta]] i [[Georgi Dimitrov]]a), prigodom prvog popisa u Narodnoj Republici Bugarskoj provedenog u siječnju 1947., premda u popisnim formularima nije bilo rubrike “makedonska nacionalnost”.{{činjenica|date=04. 2011.}}, dok su za pripadnike ostalih nacionalnosti ([[Bugari]], [[Turci]], [[Rumunji]], “Cigani” - [[Romi]]) bile navedene, ipak se 75% stanovništva Pirinske Makedonije izjasnilo i u formulare upisalo da su makedonske nacionalnosti; u Sandanskom (tada još uvijek Svetom Vraču) postotak popisanih [[Makedonci|Makedonaca]] iznosio je 90%.
 
Nakon pada komunizma u Bugarskoj neki su bugarski mediji špekulirali da i u Sandanskom kao i u Petriču postoji “nacionalna opasnost” jer da se oko 20% žitelja grada popisalo kao Makedonci, dok se u većini sandanskih sela stanovništvo u cijelosti izjasnilo kao Makedonci..{{činjenica|date=04. 2011.}} Ipak, nema službenih podataka o tim informacijama bugarskih medija.
 
== Stanovništvo danas ==
 
Prema službenim podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, Sandanski s okolicom ima oko40 41.180470 stanovnika, od kojih su se 9588,39 % izjasnili kao [[Bugari]]., Vrlo1,47 mali% diokao stanovnikaRomi, Sandanskog0,61 izjasnilo se% kao etničkiTurci Makedoncii (oko0,46 1%), premdakao jedrugi. upravoOstali uili ovomse gradunisu najvećisamoodredili brojili simpatizeranisi makedonskeodgovorili političkena organizacije [[OMO Ilinden - Pirin]].{{činjenica|date=04. 2011.}}pitanje.
 
== Gospodarstvo ==
 
Prirodne ljepote i bogatstvo mineralnih izvora različite termalnosti (u rajonu Općineopćine Sandanski ima ih više od 80, s temperaturom od 42-81&nbsp;°C) s niskim stupnjem mineralizacije, bogatim kemijskim sastavom, ljekovitošću za mnoga oboljenja i mogućnošću kupanja na otvorenome tijekom cijele godine, činili su ovo mjesto pogodnim za naseljavanje još u najstarija vremena, zbog čega je, vjeruje se, bilo jedno od najstarijih naselja na Balkanu još od vremena Trojanskoga rata.
 
Zahvaljujući geo-termalnim izvorima [[Austrijanci]] koji su se tu liječili izgradili su poznati hotel “Sandanski”.
843

izmjene