Razlike između izmjena na stranici "Jevrejsko groblje u Mostaru"

nema sažetka uređivanja
(Nova stranica: '''Jevrejsko groblje u Mostaru''' nalazi se na sjevernom ulazu u grad Mostar iz smjera Sarajeva, na udaljenosti oko 5 km od centra, u dijelu grada koji se zove Sut…)
 
'''Jevrejsko groblje u Mostaru''' nalazi se na sjevernom ulazu u grad [[Mostar]] iz smjera [[Sarajevo|Sarajeva]], na udaljenosti oko 5 km od centra, u dijelu grada koji se zove Sutina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 30. avgusta do 2. septembra 2003. godine donijela je odluku da se groblje proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="groblje">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=25011 |title=Jevrejsko groblje u Mostaru |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2019}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući komisije), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.
== Historija ==
U XIX. stoljeću, za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, na ovim prostorima naselili su se [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]] [[Aškenazi]], donoseći zapadnoevropsku kulturu, način života istočnoeuropskih Jevreja, uključujući i [[jidiš jezik]]. Od 1890. godine groblje je u vlasništvu Jevrejske općine u Mostaru, pa se taj datum i uzima kao vrijeme njegovog nastanka. Na temelju kupoprodajnog ugovora od 13. marta 1936. godine, te uvjerenja Sreskog načelništva u Mostaru, uknjiženo je pravo vlasništva Jevrejskog pobožnog društva «Hevra Kedoša» nad spomenutim grobljem. Iste godine podignuta je ograda oko groblja. Ulaz u groblje je naglašen sa dva kamena stupa između kojih su postavljena dvokrilna metalna vrata. Na stupovima su sa unutrašnje strane postavljene kamene ploče sa natpisom iz 1936. god.
 
Prije [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], u Mostaru je postojala dobro organizirana Jevrejska općina, koja je brojala 310 članova, a zbrinjavala preko 1500 [[Jevreji|Jevreja]]. Godine 1940, u Mostaru je boravilo 956 Jevreja izbjeglica iz okupiranog dijela Evrope, kojima je ovaj grad i Jevrejska vjeroispovijedna općina Mostar, na čelu sa predsjednikom Davidom Hajonom, pružila privremenu zaštitu. David Hajon je, stvarajući dobre odnose sa italijanskim vlastima u Mostaru, uspio spasiti mnoge jevrejske izbjeglice. Svi Jevreji Mostara deportirani su 17. novembra 1942. godine na [[Dalmacija|dalmatinska]] ostrva, a nakon toga na ostrvo [[Rab]], gdje su dočekali kapitulaciju Italije 1943. godine. Većina mlađih zarobljenika otišla je u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizane]], a oni koji su ostali, deportirani su u [[Koncentracijski logor|koncentracione logore]] [[Treći rajh|Njemačke]], ili tadašnje [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]. U [[holokaust]]u je nastradalo 138 mostarskih Jevreja, tako da je potpuno nestalo 39 prezimena.
{{reference}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mostar Synagogue}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Groblja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:MostarNacionalni spomenici u Mostaru]]
[[Kategorija:Judaizam u Bosni i Hercegovini]]