Stjepan Vukčić Kosača – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Porijeklo: Ispravio permutovana slova
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Stjepan Vukčić Kosača''' ili '''Stefan Vukčić Kosača''' ([[Goražde]] [[1404]]- [[Novi]] [[22. maj]]a [[1466]]), herceg (vojvoda) [[Sveti Sava|svetog Save]], bio je [[Feudalizam|feudalni]] vladar zemlje koja danas po njemu nosi ime [[Hercegovina]] i najistaknutiji među [[Kosače|Kosačama]].
== Porijeklo ==
Stjepan je bio sin [[Vukac Hranić Kosača|Vukca]] i njegove supruge Katarine . Rođen je oko 1404. u okoliciokolini grada [[Goražde|Goražda]]. Stjepan je imao jednu sestru, po imenu [[Teodora Vukčić Kosača|Teodora]].
 
== Naslijeđe ==
 
Stjepan Vukčić je bio sin već pomenutog kneza [[Vukac Hranić|Vukca Hranića]] i [[Katarina Kosača (starija)|Katarine Kosače]], rođen u selu Kosača nedaleko od Goražda (15 kilometara), te bratić [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], velikog vojvode Huma[[Hum]]a. Stric mu je umro [[1435]]. godine, te ga je Stjepan naslijedio kao veliki vojvoda Huma. Međutim, odmah je morao voditi borbu za očuvanje nasljeđa Kosača. U sukobu sa [[Pavlovići]]ma, vojvodi Radoslavu Pavloviću je preoteo njegove južne posjede na području Trebinja [[1438]]. godine. Od [[1440]]. do [[1443]]. proširio je vlast na [[Omiš]], [[Završje]] (ili Tropolje), [[Poljica]], [[Zeta|Gornju Zetu]], [[Bar]], [[Trebinje]] i [[Klobuk]]. [[Stjepan grad]] je mjesto gdje je stolovao.
 
== Brakovi i potomstvo ==
Red 15:
* [[Katarina Kosača]]
 
Hercežica Jelena je umrla [[1453]]. godine. Dvije godine kasnije oženio je [[Barbara Kosača|Barbaru]], koja je umrla 1459. Kasnije , [[1460]] Stjepan je oženio Ceciliju.
Stjepan je s Barbarom imao sigurno jedno djete , a možda i dvoje :
* sin , umro 1457
Red 24:
* [[Ahmed-paša Hercegović Kosača|Stjepan Hercegović Kosača]] (po prelasku na islam poznat kao Ahmed-paša)
== Ratovi ==
Ugrožen od [[Mletačka republika|Mlečana]] i zetskog vojvode Stefana Crnojevića, koji su mu ubrzo zatim oteli Bar, Gornju Zetu i [[Omiš]], pomirio se s bosanskim kraljem [[Stjepan Tomaš|Stjepanom Tomašem]], s kojim je do tada ratovao. U znak pomirbepomirenja pristao je na udaju kćeri [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarine]] za bosanskog kralja ([[1446]]).
 
== Dobijanje titule - Herceg ==
[[Datoteka:Stefan Vukčić i rat u Zeti 1441.jpg|thumb|Teritorij hercega Stjepana]]
[[File:Herceg-stjepan-kosača-home07853.JPG|mini|desno|Dom kulture u [[Mostar]]u, nazvan po Stjepanu Vukčiću Kosači]]
Godine [[1448]]. priklonio se Osmanlijama i srpskom despotu [[Đurađ Branković|Đurađu Brankoviću]] u napadu na bosanskog kralja i usvojio titulu [[herceg]]a, kojom ga je oslovljavao [[Friedrich III. Habsburški|Friedrich III, car Svetog Rimskog Carstva]]. Tokom trećeg braka, s [[Bavarska|bavarskom]] princezom Cecilijom, u korespodenciji je koristio njemačku transliteraciju njegove titule vojvoda - ''Hercog'' (što je, u narodnom jeziku, evaluiralo u 'herceg'). Teritorija pod njegovom vlašću, od tada poznata pod imenom Herceštvo Svetog Save (kasnije [[Hercegovina]]), protezala se od [[Lim]]a do [[Cetina|Cetine]] i od [[Rama|Rame]] do [[Bokokotorski zaliv|Kotorskog zaljeva]]. Na tom je prostoru bio poput samostalnog vladara.
 
Herceg Stjepan stolovao je u više rezidencija, najčešće u dva grada: ljeti u [[Stjepan grad|Blagaj]]u, a zimi u ([[Herceg) Novi|Novom]]. Težnje za privrednim osamostaljenjem došle su do izražaja i u njegovim naporima da grad Novi razvije u pomorsko i trgovačko središte (1449. osnovao je radionicu sukna). Pritom je izbio rat s [[Kotor]]om i [[Dubrovnik]]om, koji je trajao 1451-54. [[Drugi konavoski rat]], a u njega su se upleli i hercegovi protivnici (kralj [[Stjepan Tomaš]], hercegov sin [[Vladislav Hercegović Kosača]], vlastela Vlatkovići i pojedini hercegovi vazali). Osmanlijska vojna pomoć upućena hercegu pokolebala je njegove protivnike pa se [[1453]]. pomirio sa sinom Vladislavom, a [[1454]]. s Dubrovnikom. Pošto su Osmanlije počeli upadati u njegovu zemlju, pomirio se i s novim bosanskim kraljem Stjepanom Tomaševićem ([[1461]]). Nakon pada Bosne [[1463]]. njegove zemlje su postupno, od [[1465]]. godine, osvajali Osmanlije (Hum i Podrinje) i Mlečani (Neretvansku krajinu). Potkraj života vlast mu je bila svedena na usko primorsko područje s gradom Novim, koji su Osmanlije zauzeli [[1482]].
 
Herceg Stjepan Vukčić Kosača umro je 1466. godine. Nakon osmanlijskog osvajanja, posjed hercegove zemlje dobio je ime [[Hercegovina]]. Kroz dalji razvoj hercegovačke historije, obim područja Hercegovina se mijenjao, a održao se do danas.
 
{{Početak redoslijedne kutije}}