Stjepan Vukčić Kosača – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Porijeklo: Ispravio permutovana slova oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Stjepan Vukčić Kosača''' ili '''Stefan Vukčić Kosača''' ([[Goražde]] [[1404]]- [[Novi]] [[22. maj]]a [[1466]]), herceg (vojvoda) [[Sveti Sava|svetog Save]], bio je [[Feudalizam|feudalni]] vladar zemlje koja danas po njemu nosi ime [[Hercegovina]] i najistaknutiji među [[Kosače|Kosačama]].
== Porijeklo ==
Stjepan je bio sin [[Vukac Hranić Kosača|Vukca]] i njegove supruge Katarine
== Naslijeđe ==
Stjepan Vukčić je bio sin već pomenutog kneza [[Vukac Hranić|Vukca Hranića]] i [[Katarina Kosača (starija)|Katarine Kosače]], rođen u selu Kosača nedaleko od Goražda (15 kilometara), te bratić [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], velikog vojvode
== Brakovi i potomstvo ==
Red 15:
* [[Katarina Kosača]]
Hercežica Jelena je umrla [[1453]]. godine. Dvije godine kasnije oženio je [[Barbara Kosača|Barbaru]], koja je umrla 1459. Kasnije
Stjepan je s Barbarom imao sigurno jedno djete , a možda i dvoje :
* sin , umro 1457
Red 24:
* [[Ahmed-paša Hercegović Kosača|Stjepan Hercegović Kosača]] (po prelasku na islam poznat kao Ahmed-paša)
== Ratovi ==
Ugrožen od [[Mletačka republika|Mlečana]] i zetskog vojvode Stefana Crnojevića, koji su mu ubrzo zatim oteli Bar, Gornju Zetu i [[Omiš]], pomirio se s bosanskim kraljem [[Stjepan Tomaš|Stjepanom Tomašem]], s kojim je do tada ratovao. U znak
== Dobijanje titule - Herceg ==
[[Datoteka:Stefan Vukčić i rat u Zeti 1441.jpg|thumb|Teritorij hercega Stjepana]]
[[File:Herceg-stjepan-kosača-home07853.JPG|mini|desno|Dom kulture u [[Mostar]]u, nazvan po Stjepanu Vukčiću Kosači]]
Godine [[1448]]. priklonio se Osmanlijama i srpskom despotu [[Đurađ Branković|Đurađu Brankoviću]] u napadu na bosanskog kralja i usvojio titulu [[herceg]]a, kojom ga je oslovljavao [[Friedrich III. Habsburški|Friedrich III, car Svetog Rimskog Carstva]]. Tokom trećeg braka, s [[Bavarska|bavarskom]] princezom Cecilijom, u korespodenciji je koristio njemačku transliteraciju njegove titule vojvoda - ''Hercog'' (što je, u narodnom jeziku, evaluiralo u 'herceg'). Teritorija pod njegovom vlašću, od tada poznata pod imenom Herceštvo Svetog Save (kasnije [[Hercegovina]]), protezala se od [[Lim]]a do [[Cetina|Cetine]] i od [[Rama|Rame]] do [[Bokokotorski zaliv|Kotorskog zaljeva]]. Na tom je prostoru bio poput samostalnog vladara.
Herceg Stjepan stolovao je u više rezidencija, najčešće u dva grada: ljeti u [[Stjepan grad|Blagaj]]u, a zimi u
Herceg Stjepan Vukčić Kosača umro je 1466. godine. Nakon osmanlijskog osvajanja, posjed hercegove zemlje dobio je ime [[Hercegovina]]. Kroz dalji razvoj hercegovačke historije, obim područja Hercegovina se mijenjao, a održao se do danas.
{{Početak redoslijedne kutije}}
|