Mjanmar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
 
Red 172:
'''Mjanmar''', ili sve donedavno '''Burma''', službeno '''Republika Savez Mjanmara''', je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] na obalama [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaljeva]] i [[Andamansko more|Andamanskog mora]] (dijelova [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]). Graniči na zapadu s [[Bangladeš]]om, na sjeverozapadu s [[Indija|Indijom]], na sjeveroistoku s [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku s [[Laos]]om te na jugoistoku s [[Tajland]]om. Mjanmar je površinom najveća zemlja kontinentalnog dijela [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] kao i površinom deseta najveća zemlja u Aziji ukupno. Prema popisu iz 2017. godine populacija Mjanmara bila je oko 54 miliona stanovnika. Glavni grad ove države je [[Naypyidaw]], dok je najveći grad [[Yangon]].
 
Rane civilizacije Mjanmara uključuju [[Tibetsko-burmanski jezici|tibetansko-burmanske]] gradove države Pyu u području gornje Burme i kraljevstva Mon donje Burme. [[Burmanci]] su u IX vijeku ušli u gornji tok rijeke [[Iravadi]] dok su sa uspostavom [[Kraljevina Pagan|Kraljevine Pagan]] oko 1050. godine burmanski jezik i [[theravada]] [[budizam]] postali dominantni širom zemlje. Kraljevina Pagan pala je pod invazijom Mongola nakon čega je nastalo nekoliko međusobno sukobljenih manjih država. U XVI vijeku, ponovo ujedinjena pod dinastijom Taungoo, Burma je za kratko vrijeme postala najveća imperija u istoriji jugoistočne Azije. U ranom XIX vijeku dinastija Konbaung vladala je područjem današnjeg Mjanmara, a kratko je kontrolirala i [[Manipur]] i [[Assam]]. [[Britanska istočnoindijska kompanija]] preuzela je kontrolu nad zemljom u XIX vijeku nakon tri Anglo-burmanska rata (1824-1826, 1852-1853. i 1885) nakon kojih je uspostavljena i kolonijalna vlast. Nakon japanske okupacije u periodu [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]] zemlju su zauzeli saveznici koji su joj priznali nezavisnost 1948. godine. Anti-kolonijalni revolucionar i vođa zemlje poslije nezavisnosti [[Kyaw Nyein]] je sa drugim burmanskim liderima u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] prepoznao model za svoju zemlju uz želju da „''Burmu transformira u Jugoslaviju Azije''“.<ref name="Jovan Čavoški">{{cite book |author= Jovan Čavoški |date=April 2010 |title=Arming Nonalignment: Yugoslavia’s Relations with Burma and the Cold war in Asia (1950-1955) |publisher=[[Woodrow Wilson International Center for Scholars]] |url=https://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/media/documents/publication/WP61_Cavoski_web.pdf }}</ref> Savez komunista Jugoslavije učestvovao je 1953. godine u Azijskoj socijalističkoj konferenciji dok je Nyein bio jedan od učesnika prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] zemalja u [[Beograd]]u.<ref name="Jovan Čavoški"/> U zemlji je 1962. godine vojska izvela prvi državni udar i preuzela direktnu vlast na narodnih nekoliko decenija.
 
Većinu vremena od nezavisnosti zemlja je bila zahvaćena raširenim etničkim sukobima te su njene brojne etničke skupine uvučene u jedan od najdugovječnijih građanskih ratova na svijetu. [[Ujedinjene nacije]] izviještavale su o sistematskim kršenjima ljudskih prava u toku sukoba. 2011. godine vojna hunta službeno je raspuštena nakon opštihih izbora održanih 2010. kada je na vlast postavljena nominalno civilna vlada. Postavljanje civilne vlade uz puštanje [[Aung San Suu Kyi]] i drugih političkih zatvorenika dovelo do ublažavanja trgovinskih i drugih ekonomskih sankcija. Zemlja je ostala meta kritika zbog nasilja i kršenja prava manjinskih skupina. Na opštim izborima 2015. stranka Aung San Suu Kyi osvojila je većinu mandata u oba doma parlamenta dok je vojska zadržala važnu ulogu u političkom životu. 1. februara 2021. vojska je izvela [[Državni udar u Mjanmaru 2021.|drugi državni udar]] u istoriji zemlje.
Red 197:
== Gradovi ==
* [[Popis gradova u Mjanmaru]]
 
== Izvori ==
{{reference}}
 
== Vanjske veze ==