Razlike između izmjena na stranici "Gradina (tip naselja)"

Dodano 975 bajtova ,  prije 1 mjesec
Kašteljerska kultura
(Kašteljerska kultura)
[[Datoteka:Gradina Grizane 210907.jpg|mini|Gradina Grižane-Belgrad]]
'''Gradine''' (gradišta) - '''kašteljer''' (u [[Istra|Istri]] i [[Kvarnerski zaljev|Kvarneru]]) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od [[prapovijest|prapovijesti]] pa sve do [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Tijekom opasnosti služile su kao pribježišta (refugium) ili kao stražarska mjesta (manje gradine). Unutar njih u pravilu se nalaze stambene građevine smještene u sredini ili duž zaštitnih zidova. Utvrđivale su se najprije [[palisada|palisadama]] s užim ili širim rovovima između njih, a kasnije se podižu i zidovi različite visine i širine, koji su u početku građeni od nevezana kamenja i zemlje, a poslije pojačavani drvenom građom.
 
Termin gradina u širem smislu obuhvata:
 
== Gradine na Balkanu ==
Posebnu skupinu čine gradinski tip naselja, kašteljeri (kasteljeri), na području [[Kvarner|Kvarnera]] i [[Istra|Istre]], pa se u [[Arheologija|arheološkoj]] literaturi ovog područja, naročito Istre, govori o '''kašteljerskoj kulturi''' koja pripada [[Brončano doba|brončanom]] i [[željezno doba|željeznom dobu]]. Ti su kašteljeri građeni na uzvisinama (vrhovi brda) sa bedemima načinjeni uglavnom od velikih klesanih kamenih blokova ili od suhozida, u predhistarskom i predilirskom (predliburnskom) razdoblju (prije [[1000-e pne.|1000-e pr.n.e.)]] kasnog [[Neolit|neolita]] i [[Brončano doba|brončanog doba]] s kontinuitetom kod [[Histri|Hista]] i [[Liburni|Liburna]] na tom području, a od V/IV. st. pr. n. ere i u keltsko-histarskoj kulturi sjeverne Istre. Kontinuitet života na tim kašteljerima sve do naših dana bilježi većina istarskih gradića.
Najstarije gradine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] potječu s kraja [[neolitik|neolitika]]. Iz [[Iliri|ilirskog]] su razdoblja najbolje očuvane na krškome zemljištu, a posebnu skupinu čine gradine na području Liburnije, [[Kvarner|Kvarnera]] i [[Istra|Istre]], tzv. kasteljeri, koji uglavnom pripadaju [[željezno doba|željeznom dobu]]. Te su gradine načinjene od velikih tesanih blokova, odnosno od lomljena nevezana kamenja. I na svim ostalim područjima [[Balkan]]a, koja su Iliri naseljavali, mnoštvo je gradina. Dvije [[gradine kod Livna]] proglašene su za nacionalne spomenike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Za [[Rimljani|rimske]] su vladavine pojedine gradine bile napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice. Mnoge gradinske utvrde iz ranog srednjeg vijeka još su nedovoljno istražene i valorizirane.
 
NajstarijeIlirsko-keltsko gradine upleme [[Hrvatska|HrvatskojJapodi]] potječugradili ssu krajaželjeznodobne gradine na području svog nastavanja: [[neolitikKras (pokrajina)|neolitikaKras]]. Iz(južna Slovenija), [[Iliri|ilirskogGorski kotar]], su[[Lika]] razdobljai najboljezapadna očuvane[[Bosna na(regija)|Bosna]]. krškomeGradine zemljištu,u a[[Hrvatsko posebnuprimorje|Hrvatskom skupinuprimorju]] čine gradine na području Liburnije,i [[KvarnerDalmacija|KvarneraDalmaciji]] iIz [[IstraIliri|Istreilirskog]], tzv.su kasteljeri, koji uglavnom pripadajurazdoblja ([[željezno doba|željeznom dobu]]), a najbolje su očuvane na krškome zemljištu. Te su gradine načinjene od velikih tesanih blokova, odnosno od lomljena nevezana kamenja. Ii na svim ostalim područjima [[Balkan]]a, koja su Iliri naseljavali, mnoštvo je gradina. Dvije [[gradine kod Livna]] proglašene su za nacionalne spomenike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Za [[Rimljani|rimske]] su vladavine pojedine gradine bile napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice. Mnoge gradinske utvrde iz ranog srednjeg vijeka još su nedovoljno istražene i valorizirane.
 
Arheologija je ustanovila njihovu neznatnu pojavu u mlađem neolitu, u [[Vinčanska kultura|Vinčanskoj kulturi]] (Grad u Gornjoj Tuzli). Jedan broj je izgrađen u vrijeme [[Bakarno doba|srednjeg i kasnog eneolita]]: Vis kod Dervente, vučedolska: Zecovi kod Prijedora, [[Debelo Brdo]] kod Sarajeva). Veći val osnivanja gradina pada u rano [[bronzano doba]]. Najveći broj gradina podignut je u kasno bronzano doba, u vrijeme invazije panonskih plemena na područje Balkana. Od njihove opasnosti branilo se domaće stanovništvo sve boljom organizacijom i zbijanjem u plemena, koja čuvaju svoju teritoriju. Gradine su podizane na način da su bile dio sistema odbrane šire teritorije, a ne samo manje zajednice. Zatvaranje i stabilizacija većih zajednica na određenim prostorima bio je početak stvaranja plemenskih zajednica koje su u istoriji poznate kao ilirska plemena (Autarijati, Dalmati, Desidijati, Mezeji i mnogi drugi). Izgradnja gradina traje i u [[Željezno doba|željeznom dobu]], a u mnogima se život nastavio i nakon rimskih osvajanja.<ref name="ČovićIliri"/>
Anonimni korisnik