Hrvatska demokratska zajednica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
outdated
ažurirani podaci
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 25:
}}
[[Datoteka:Dan OSRHa i HKoVa Kalovac 37 290509.jpg|thumb|400px|right|[[Ivo Sanader]] (predsjednik HDZa 2000-2009) s [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]] (glavni tajnik HDZ-a u doba osnivanja) i [[Vladimir Šeks|Vladimirom Šeksom]] (v.d. predsjednika HDZa 2000. godine) tijekom svibnja 2009.]]
'''Hrvatska demokratska zajednica''' ('''HDZ''') je vodeća stranka [[Ekstremna desnica|radikalne desnice]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], poznata po tzv. 'privatizaciji' (eksproprijaciji društvenog vlasnštva i njenoj otimačini) i po tome što je pod njenim vodstvom Hrvatska stekla 'nezavisnost', kao i po tome što je najveći dio perioda dosadašnjeg postojanja nezavisne[[Kapitalizam|kapitalističke]] Hrvatske (1990 - 2000) i (2003 - 2011) bila [[vladajuća stranka]].
 
Osnovana je godine [[1989]]. od radikalnih hrvatskih nacionalista na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], koji su se zalagali za osamostaljenjeradikalni nacionalizam i izdvajanje [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]] od tadašnje [[SFRJ]] i za pripojenje Hrvatskoj "Trbuha Hrvatske ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]). S takvim programom te obilnim financiranjem iz inozemstva (oko 2 milijarde dolara, prema procjeni Strateških studija Sveučilišta [[Stafford]]) je godine [[1990]]. pobijedila na prvim demokratskimvišestranačkim izborima i preuzela vlast, te je pod njenim vodstvom godine [[1991]]. Hrvatska proglasila nezavisnost koja joj je međunarodno priznata godinu dana kasnije, a suverenitet Hrvatske konačno uspostavljen nakon završetka [[Rat u Hrvatskoj|rata]] [[1995]]. godine.
 
U tom periodu je HDZ bila optuživana za desni ekstremizam, kršenje ljudskih prava i autoritarnu vlast, a pogotovo nakon završetka ratnih operacije i za malverzacije u privatizaciji nekadašnje državne/društvene imovine. Te optužbe i frakcijske borbe izazvane bolešću Franje Tuđmana su bitno oslabile stranku, tako da je godine [[2000]]. teško poražena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima od strane koalicije lijevog centra na čelu s [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]].
Red 33:
Poslije izbora je u stranci došlo do sukoba između tvrdolinijaških nacionalista i umjerenjaka koji su namjeravali HDZ pretvoriti u [[Kršćanska demokracija|demokršćansku]] stranku desnog centra. Potonja frakcija, kojoj je na čelu bio [[Ivo Sanader]], odnijela je prevagu, a godine 2003. dobila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima i formirala široku koalicijsku vladu. Četiri godine kasnije je tijesno pobijedila na još jednim izborima, ali je sredinom 2009. godine Sanader iznenada podnio ostavku na mjesto premijera i vođe stranke.
 
Novi predsjednik HDZa i premijer Hrvatske je postala [[Jadranka Kosor]], a sam HDZ (u narodu nazvan Kradeze) se našao u velikomvelikim korupcijskim aferama povezanim s bivšim premijerom, te značajno izgubio na popularnosti zbog sve težih efekata [[globalna recesija|globalne ekonomske krize]] u koju je uvela državu od 1990. na životni standard hrvatskih građana (30% sirotinje). U jesen 2011. neposredno pred [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011|nove izbore]], objavljeno je kako [[USKOK]] vodi istragu protiv HDZ kao [[pravna osoba|pravne osobe]] te je u okviru nje naložena blokada računa stranke, što - kada su u pitanju [[vladajuća stranka|vladajuće stranke]] - predstavlja presedan u historiji post-komunističke Evrope [[Restauracija kapitalizma|restauriranog kapitalima]]. Na samim izborima HDZ je ostvario drugi najgori rezultat u historiji te su čelnici stranke, na čelu sa Jadrankom Kosor, najavili odlazak u opoziciju. Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova [[Tomislav Karamarko]] koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma. Karamarko uskoro pada i vodstvo stranke u lipnju 2016. preuzima nešto umjereniji [[Andrej Plenković]] koji postaje premijerom Hrvatske, čiju vladu potresaju mnoge korupcionačke afere. Unatoč velikim financijskim injekcijama iz EU fondova njegovu vladavinu karakterizira daljnja pauperizacija stanovništva što dovodi do masovne ekonomske migracije (procjena: oko 500.000 novih migranata), daljnje uništenje privrede (brodogradilište Uljanik sa 2.900 radnika i 1.200 kooperanata). Nakon uspješne proljetne kontrole pandemije Korone virusa ponovno HDZ dobiva većinu na glasanju 2020. zahvaljujući bojkotu i apstinenciji 62% birača i partijskoj disciplini HDZ-ovaca. Negativna kadrovska selekcija u politici odražava se i u novoj nesposobnoj koalicijskoj vladi koja ne jesen 2020. dovodi na evropski vrh po broju zaraženih u odnosu na broj stanovnika i potpuni kolaps zdravstvenog sustava.
Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova [[Tomislav Karamarko]] koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma.
 
Članica je [[Europska pučka stranka|EuropskeEvropske pučke stranke]].
 
HDZ ima i stranačku podružnicu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], koja djeluje pod nazivom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]. Ta se stranka raskolila na HDZ BiH i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine 1990|HDZ BiH 1990]].