|
== Izbjeglištvo i rat ==
Dolazi do trajnog kvarenja diplomatskih odnosa zbog sumnji u želju Srbije da anektira Crnu Goru. Osnovni razlog za te sumnje se našao u činjenici da Srbija osniva i financira ''Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje(iako nema dokaza da ih finasira,poznato je da je Srbija)'' predvodi crnogorski eks-premijer [[Andrija Radović]] .U tom periodu je stizala pomoć od Srbije,ali to je bilo prikriveno finasiranje, Radovićev Odbor, financiran od srpske vlade, obavlja promidžbene aktivnosti u zemljama [[Antanta|Antante]] s ciljem bezuvjetnog prisajedinjenja. Tijekom kapitulacije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] listopada [[1918.]] crnogorski komiti razoružali su najveći broj tamo prisutnih okupatorskih trupa, no ubrzo će biti pokušano da ih se razoruža od "oslobodilačke" srpske vojske <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/podgoricka_skupstina_n_martinovic.htm Podgorička skupština]</ref>.
== Situacija uoči Podgoričke skupštine ==
<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_1_svj_ratu/zivojin_misic_teritoriju_koju_je_nasa_vojska_okupirala.htm NaredbaZapovjednik srpskog generala''Glavnog Mišićastožera'', odvojvoda 19.''Živojin studenogMišić'', 1918.dao jestje danalog sesvojim silomsnagama, ugušipod svakonazivom agitiranje''Jadranske zatrupe'', restauriranjeda Kraljevineiz Crne Gore[[Peć] </ref>]i hitno krenu prema Crnoj Gori. Sa srpskim trupama su u Crnu Goru pristigle i [[četnik|četničke]] formacije [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. U Crnoj Gori je uvedena srpska vojna uprava i policijski sat <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/naredba_broj1_od_23_oktobra_1918.htm Srpska okupacijska naredba o zavođenju policijskog sata (23. listopada 1918. godine)]</ref>. Dio daleko malobrojnijih savezničkih postrojbi Francuske, Velike Britanije, SAD i Italije također je razmješten u ''Crnoj Gori'' <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/okupacija_cg_nakon_pg_skupstine.htm Prof. dr Gavro PERAZIĆ: OKUPACIJA CRNE GORE NAKON PODGORIČKE SKUPŠTINE (1918-1919. GODINE) SA STANOVIŠTA MEĐUNARODNOG PRAVA ]</ref>. ▼Zapovjednik srpskog ''Glavnog stožera'', vojvoda ''Živojin Mišić'', dao je nalog svojim snagama, pod nazivom ''Jadranske trupe'', da iz [[Peć]]i ([[Kosovo]]) hitno krenu prema Crnoj Gori i reokupiraju je
▲<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_1_svj_ratu/zivojin_misic_teritoriju_koju_je_nasa_vojska_okupirala.htm Naredba srpskog generala Mišića od 19. studenog 1918. jest da se silom uguši svako agitiranje za restauriranje Kraljevine Crne Gore]</ref>. Sa srpskim trupama su u Crnu Goru pristigle i [[četnik|četničke]] formacije [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. U Crnoj Gori je uvedena srpska vojna uprava i policijski sat <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/naredba_broj1_od_23_oktobra_1918.htm Srpska okupacijska naredba o zavođenju policijskog sata (23. listopada 1918. godine)]</ref>. Dio daleko malobrojnijih savezničkih postrojbi Francuske, Velike Britanije, SAD i Italije također je razmješten u ''Crnoj Gori'' <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/okupacija_cg_nakon_pg_skupstine.htm Prof. dr Gavro PERAZIĆ: OKUPACIJA CRNE GORE NAKON PODGORIČKE SKUPŠTINE (1918-1919. GODINE) SA STANOVIŠTA MEĐUNARODNOG PRAVA ]</ref>.
Crnogorski komiti su od strane srpskih vojnih vlasti pozvani da polože oružje. Napetost je rasla<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedjju_1_i_2_svj_rata/ko_bi_se_1918_izjasnio_kao_crnogorac_isao_bi_u_zatvor.htm Iz memoara srpskog generala Dragutina Milutinovića]</ref>
, jer su očekivanja bila da [[Srbi]] napuste Crnu Goru, a da se u nju vrati ''Nikola I koji je pobjegao iz Crne Gore.'' i da se [[Kraljevina Crna Gora]] restaurira u kraljevinu i/ili, u drugoj varijanti, nakon toga kao zasebno definiran entitet s konfederalnim statusom poveže s novom jugoslavenskom državom.
== Pripreme za glasovanje ==
Tijekom Austro-Ugarske okupacije Kraljevine Crne Gore, ona je po međunarodnom pravu, nadalje ostala u statusu "zaraćene strane". Legitimitet [[kralj]]a Nikole I. nitko nije osporavao a sile Atante, uključujući i Kraljevinu Srbiju, držale su veleposlanike pri sjedištu njegove Vlade u egzilu. Posljednji saziv [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorske narodne skupštine]] izabran je [[1914.]] godine i imao je ustavni mandat. No, unatoč tome, srpska vlada osniva ''Središnji Izvršni Komitet'' za prisajedinjenje Crne Gore čiji osnovni zadatak postaje organiziranje izbora za novi parlament koji bi trebao glasovati o prisajedinjenju. TomKako protupravnombi odlukomse dolazispriječio dopovratak kršenjaprotivnika nezavisnostiujedinjenja Crneiz GoreAustro-Ugarskog (ukljuujućizarobljeništva važećiili [[Ustaviz Knjaževinezemalja CrneAntante Gore|Ustavsrpski KraljevineVrhovni Crnevojni Gorestožer šalje zapovjed nadležnim stožerima da zabrane povratak u domovinu crnogorskim časnicima, dočasnicma i vojnicima dok se ne dovrše izbori <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/podgoricka_skupstina.htm Mijat Šuković:Podgorička skupština]])</ref>. Slično tome, srpska vlada je zatražila i poštodobila samood [[kraljFrancuska|Francuske]] imaodluku pravoo proglasitidiplomatskom izbore(kojiblokiranju jepovrataka biokralja uNikole bjegstvu)I. Tzv.i izborinjegovih kojesinova jeiz sproveoizbjeglištva. ''SredišnjiUmjesto Izvršnidopuštenja Komitet''za održanipovratak suu svoju domovinu, neon samodobiva protivlažna važećegjamstva Ustava,od većfrancuskog uministra protivvanjskih crnogorskihposlova izbornihda zakonaće neovisnost Crne Gore biti zaštićena <ref>[http://www.montenegrinamontenegro.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rataorg/podgoricka_skupstina_n_martinovicprotest.htmhtml PodgoričkaProtestni skupštinamemorandum od 8 studenog 1920]</ref>.
Kako bi se spriječio povratak protivnika ujedinjenja iz Austro-Ugarskog zarobljeništva ili iz zemalja Antante srpski Vrhovni vojni stožer šalje zapovjed nadležnim stožerima da zabrane povratak u domovinu crnogorskim časnicima, dočasnicma i vojnicima dok se ne dovrše izbori <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/podgoricka_skupstina.htm Mijat Šuković:Podgorička skupština]</ref>. Slično tome, srpska vlada je zatražila i dobila od [[Francuska|Francuske]] odluku o diplomatskom blokiranju povrataka kralja Nikole I. i njegovih sinova iz izbjeglištva. Umjesto dopuštenja za povratak u svoju domovinu, on dobiva lažna jamstva od francuskog ministra vanjskih poslova da će neovisnost Crne Gore biti zaštićena <ref>[http://www.montenegro.org/protest.html Protestni memorandum od 8 studenog 1920]</ref>.
== Izbori ==
| 