Verzija na datum 9 novembar 2020 u 23:30 uredi SrpskiAnonimac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 30.331 izmena mNema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 9 novembar 2020 u 23:34 uredi poništi SrpskiAnonimac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 30.331 izmena mNema sažetka izmjene
Red 1: [[Datoteka:Minoan fresko avaris 2.png\|thumb\|300px\|Fragment minojske freske pronađen u egipatskom Avarisu. Ova freska je prilično slična [[:Datoteka:Knossos frise taureau.JPG\|drugoj fresci]] iz [[Knosos\|Knossosa]] na [[Krit]]u.]] '''Avaris''' ([[Egipatski jezik\|egip.]] ħ.t wʕr.t [''~~Hatwaret~~hatwaret''], [[Starogrčki jezik\|stgrč.]] Αὔαρις [''Auaris''], [[Grčki jezik\|grč.]] Άβαρις [''Ávaris'']), za koga se drži da je u blizini Tell el-Dab'a (neki još uvijek navode druge lokacije), bio je glavni grad dinastije [[Hiksi\|Hiksa]] u [[Historija Egipta\|Egiptu]]. Smješten u sjeveroistočnom dijelu [[Delta Nila\|Delte Nila]], Avaris je bio baza kraljeva Hiksa u egipatskom [[Drugi prijelazni period Egipta\|Drugom prijelaznom periodu]]. Grad je sagrađen na ruševinama grada iz doba [[Srednje kraljevstvo\|Srednjeg kraljevstva]] koga su bili osvojili Hiksi. Nakon osvajanja, Hiksi su snažno utvrdili grad i vladali zemljom koristeći novu vojnu tehnologiju, prije svega [[dvokolica\|dvokolice]] koje prije stari Egipćani nisu bili poznavali,. Nalazište Tell el-Dab'a, koje pokriva područje od 2 kvadratna [[kilometar\|kilometra]], je danas u ruševinama, ali je enkoć bilo dobro razvijeo trgoačko središte. Artefakti iskopani u hramu sagrađenm u periodu Hiksa potječu iz svih područja [[Egejska civilizacija\|egejskog]] svijeta. Hram je čak imao zidne slike nalik na [[Minojska civilizacija\|minojske]] koje datiraju prije onih nađenih na [[Krit]]u u [[Knosos\|Palači Knossoa]]. Veliki grob od blatnih opeka je iskopan zapadno od hrama su pronađena [[grobna dobra]] poput bakarnih mačeva.

Avaris – razlika između verzija