Turkijski narodi – razlika između verzija

{{Dablink|"TurskiTurkijski narodi" preusmjerava ovdje. Ne poistovećivati sa [[Turci|Turski narod]].}}

O samom porijeklu TurakaTurkijaca malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne TurkeTurkijce. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije [[T'ang]], ali su se sjeverni Turci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi ([[orhon]]) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to [[Oguzi|Oguze]]; Ujgure duž [[Selenga|Selenge]] u sadašnjoj [[Mongolija|Mongoliji]]; Kirgize duž Jeniseja u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u [[Iran]] i [[Afganistan]]. U [[Iran]]u oguska plemena poznata kao [[Seldžuci]] (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od Amu Darye do Perzijskog zaljeva, i Inda na zapad do Mediterana. Godine 1071. seldžučki sultan [[Alp-Arslan]] potuće bizantsko carstvo u bici na [[Manzikert]]u, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. [[Turci]] što naseliše Anatoliju, i kasnije se raširiše i na Balkan, postadoše poznati po Osmanu, Osmanlijama. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turkijske države, nazivamo imenom [[Turci]].

Najbrojniji turkijski narodi nakon Turaka iz Turske su Uzbeci, danas nastanjeni u Uzbekistanu i Afganistanu. Njihovo ime došlo je po [[Öz Beg]]u, najvećem kanu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Druga velika grupa su Kazahi (Kazakhs), što nastadoše od Kipčaka, dijela Zlatne Horde. Većina živi u Kazahstanu, a ima ih i u Xinjiangu i [[Gansu]]u u Kini. Kirgizi, čije je porijeklo nejasno, žive u Kirgiziji, ima ih i u Afganistanu i zapadnoj Kini. [[Turkmeni]] ili Turkomani bijahu do [[1924|1924.]] nomadska plemena bez političkog jedinstva. Danas žive u Turkmenistanu, a također ih ima i u Afganistanu, [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Turska|Turskoj]]. Azeri su iz Azerbajdžana i Irana, porijeklom su od Oguza. Karakalpaci, srodni Kazahima, žive u Uzbekistanu. Tatari su podijeljeni na cijeli niz lokalnih grupa, a državno između [[Rusija|Rusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Porijeklom su od Kipčaka, a imaju moguće i bugarskogprabugarskog elementa. [[Baškiri]] su rasipani istočnom europskom Rusijom, danas imaju vlastitu republiku u Rusiji. Jezik im je čisto turkijski. Karačajci i Balkari sa Kavkaza nepoznatog su porijekla. Jakuti iz [[Saha|Sahe]] su nepoznatog porijekla, zbog jezika svrstavani su u Turke. Ujguri čine prevladavajuću većinu u Xinjiangu ali ih ima i u srednjoazijskim republikama.

* 1. [[Afšari]] (Afshars).- najraštrkanija grupa Turaka u [[Iran]]u, oko 100,000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera [[Urmijsko jezero|Urmije]] kod Zandžana; duž granice [[Kurdistan]]a; južno od [[Kirman]]a i u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih TurakaTurkijaca ili ne-TurakaTurkijaca.

* 9. [[Čuvaši]].- govore poseban turkijski, vjeruje se da supotječu istogod porijekla kao suvremeni BugariPrabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija

* 13. [[Horasanski TurciTurkijci]] (Khorasan Turks). Iran.

* 16. [[Juruci]].- [[Balkan]] ([[Severna Makedonija]]), Turska.