Wikipedija

Engleski parlament – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Poništena izmjena 41023925 korisnika 83.184.70.212 (razgovor)
oznaka: poništenje
m pop
Red 54:
koji je egzistirao od oko [[1215]]. do [[1707]]. kad ga je naslijedio [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]].
== Historija ==
Korijeni engleskog parlamenta, kao mjesta za raspravu sežu do anglosaksonskog ''Witansa'', ali je on tek u [[13. vijek]]u počeo dobijati oblik parlamenta kakav danas znamo.<ref name=brit/>
[[Monarh|Monarsi]] su se oduvijek oslanjali na savjete učenijih ljudi, koje su okupljali na svojim dvorovima, u [[13. vijek]]u, [[kralj]] je još uvijek najmoćniji subjekt, ali uz njega egzistira i njegov savjet, koji se redovno sastaje. U njemu sudjeluju [[lord]]ovi, [[biskup]]i i [[opat]]i, na taj način stvoren je forum za raspravu o glavnim problemima zemlje, koji je postao temelj za kasniji [[Dom lordova]].<ref name=brit/>
parlamenta kakav danas znamo.<ref name=brit/>
[[Monarh|Monarsi]] su se oduvijek oslanjali na savjete učenijih ljudi, koje su okupljali na svojim dvorovima, u [[13. vijek]]u, [[kralj]] je još
uvijek najmoćniji subjekti, ali uz njega egzistira i njegov savjet, koji se redovito sastaje. U njemu sudjeluju [[lord]]ovi, [[biskup]]i i [[opat]]i, na taj
način stvoren je forum za raspravu o glavnim problemima zemlje, koji je postao temelj za kasniji [[Dom lordova]].<ref name=brit/>
 
Negdje od [[1265]]. i obični građani, počinju bivati zastupljeni u odlučivanju o sudbini kraljevstva, unatar grofovija njihovi reprezenti bili su vitezi okruga, a po gradovima su to izabrani [[gradonačelnik|gradonačelnici]] i vijećnici. Oni su se sastajali odvojeno od
vitezi okruga, a po gradovima su to izabrani [[gradonačelnik|gradonačelnici]] i vijećnici. Oni su se sastajali odvojeno od
[[Dom lordova|Doma lordova]], pa je tako nastao rani oblik [[Britanski Dom komuna|Doma komuna (Commons)]].<ref name=brit/>
 
Važan faktor u razvoju autoriteta parlamenta dao je [[Edward I od Engleske|Edward I]] ([[1272]].-[[1307]].) - [[peticija]]ma.
Njih su mogli podnositi pojedinci i organizacije, kao što su gradske vlasti ili trgovačke [[ceh|gilde]] - zahtjevajući pravdu ili zadovoljštinu od parlamenta. Na taj način je on dobio novu ulogu i više posla kojim su se podjednako bavili i [[Dom lordova|Gornji]] i
[[Britanski Dom komuna|Donji dom]]. Iako su kralj i njegov savjet i nadalje bili jezgro parlamenta, ipak je efikasno razmatranje [[peticija]] parlamentu donijelo status visokog suda pravde. Taj proces je nakraju doveo do tog da upravo on postane mjesto u kome se kreiraju zakoni.<ref name=brit/>▼
parlamenta. Na taj način je on dobio novu ulogu i više posla kojim su se podjednako bavili i [[Dom lordova|Gornji]] i
[[Britanski Dom komuna|Donji dom]]. Iako su kralj i njegov savjet i nadalje bili jezgro parlamenta, ipak je efikasno razmatranje [[peticija]]
▲parlamentu donijelo status visokog suda pravde. Taj proces je nakraju doveo do tog da upravo on postane mjesto u kome se kreiraju zakoni.<ref name=brit/>
 
Na kraju [[13. vijek]]a, ideja da parlament mora dati suglasnost za izmjene i zahtijeve koje kralj želi provesti, postala
bitan dio sistema odobravanja oporezivanja. Kraljevi su isprva zahtijevali [[porez]]e kad bi im ponestalo novaca u blagajni, ali su za vladavine [[Edward I od Engleske|Edwarda I]] njegovi troškovi gotovo konstantnog ratovanja - toliko narasli, da je on bio primoran pitati parlament (kao autoritet) da mu odobri povisiti [[porez]]e. Rezultat tog čina bio je povezivanje poreza i zastupanja - odnosno pristanak naroda za to. To je i formalizirano zakonom iz [[1362]]. <ref name=brit/>
[[Edward I od Engleske|Edwarda I]] njegovi troškovi gotovo konstantnog ratovanja - toliko narasli, da je on bio primoran pitati parlament
(kao autoritet) da mu odobri povisiti poreze. Rezultat tog čina bio je povezivanje poreza i zastupanja - odnosno pristanak naroda za to. To je
i formalizirano zakonom iz [[1362]]. <ref name=brit/>
 
U [[14. vijek]]u parlament je počeo sve više uključivati tri staleža zemlje ([[lord]]ove, visoke crkvene [[prelat]]e i zastupnike grofovija i [[grad]]ova/commons). U vrijeme nestabilne vladavine [[Edward II|Edwarda II]] [[1312]]., grupa [[lord]]ova, na čelu sa Thomasom, [[Earl|grofom]] od Lancastera, tvrdila je da predstavlja cijelu zemlju, pa je izradila i zakonik kojim se ograničavala kraljeva i moć njegovih loših savjetnika.
U tom zakoniku se ne spominje volja crkvenih [[prelat]]a kao ni glas običnih građana ([[Britanski Dom komuna|Commons]]). Zbog tog je [[1322]]. parlament ukinuo zakonik, jer on nije izglasan od strane svih u parlamentu, već samo u [[Dom lordova|Domu lordova]]. Od tog vremena sve glavne političke teme zemlje su se promišljale, odobravale i formirale u parlamentu, na temelju dogovora između kralja i svih staleža kraljevstva.<ref name=brit/>
[[grad]]ova/commons). U vrijeme nestabilne vladavine [[Edward II|Edwarda II]] [[1312]]., grupa [[lord]]ova, na čelu sa Thomasom, [[Earl|grofom]] od
Lancastera, tvrdila je da predstavlja cijelu zemlju, pa je izradila i zakonik kojim se ograničavala kraljeva i moć njegovih loših savjetnika.
U tom zakoniku se ne spominje volja crkvenih [[prelat]]a kao ni glas običnih građana ([[Britanski Dom komuna|Commons]]). Zbog tog je [[1322]].
parlament ukinuo zakonik, jer on nije izglasan od strane svih u parlamentu, već samo u [[Dom lordova|Domu lordova]]. Od tog vremena sve
glavne političke teme zemlje su se promišljale, odobravale i formirale u parlamentu, na temelju dogovora između kralja i svih staleža kraljevstva.<ref name=brit/>
 
Nakon izbijanja [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] [[1337]]. osnažena je važnost parlamenta, jer se moralo ubirati puno više poreza
za borbu protiv [[Francuzi|Francuza]] i [[Škoti|Škota]]. Fokus cijele zemlje pored uzdržavanja vojske na frontovima, okrenuo se i prema
katastrofi koju je donijela [[pandemija]] [[Crna smrt]] - ([[1348]]. - [[1350]]). Tadašnji lideri zemlje iskoristili su parlament da očuvaju svoj visoki društveni položaj, jer je tad zbog enormnog pada broja stanovnika, po prvi put naglo narasla ekonomska moć seljaštva. Zbog tog je parlament donio čitav niz važnih zakona vezanih uz vlasništvo na zemljom, prava na [[lov]], i cijene koje radnici mogli naplatiti za svoj rad.
Kako je postao sredstvo preko kojeg je [[aristokracija]] ostvarila svoje interese, i parlament je odigrao važnu ulogu u stvaranju uvjeta koji su doveli do [[Seljački ustanak u Engleskoj|Seljačkog ustanka]] [[1381]].<ref name=brit/> ▼
visoki društveni položaj, jer je tad zbog enormnog pada broja stanovnika, po prvi put naglo narasla ekonomska moć seljaštva. Zbog tog je
parlament donio čitav niz važnih zakona vezanih uz vlasništvo na zemljom, prava na [[lov, i cijene koje radnici mogli naplatiti za svoj rad.
▲Kako je postao sredstvo preko kojeg je [[aristokracija]] ostvarila svoje interese, i parlament je odigrao važnu ulogu u stvaranju uvjeta koji su
doveli do [[Seljački ustanak u Engleskoj|Seljačkog ustanka]] [[1381]].<ref name=brit/>
 
Pravo parlamenta da kritizira [[monarh]]a i njegov izbor [[ministar]]a jače se razvilo krajem [[14. vijek]]a.
Tako je takozvani Dobri parlament [[1376]] kritizirao dvor za poteze koje je provodio tokom regenstva u ime [[Edward III|Edwarda III]]. On je bio i prvi koji se pozabavio pitanjem [[ostavka|ostavke]].<ref name=brit/>
bio i prvi koji se pozabavio pitanjem opoziva.<ref name=brit/>
 
Nakon [[1399]]., kad je Henry Bolingbroke uzurpirao [[tron|prijestolje]] kao [[Henry IV od Engleske|Henry IV]], parlament se pretvorio u sredstvo u borbi za krunu između potomaka [[Edward III|Edwarda III]]. Kako je Henry bio svjestan nesigurnih temelja na kojima mu kruna počiva, parlament je bio u mogućnosti izvući od njega brojne ustupke. Tako je [[1401]]. [[Britanski Dom komuna|Donji dom]] inzistirao na pravu da uvođenje novih poreza mora proći izglasavanje u njihovom domu, pa je - [[1407]]. to i zakonski propisano da odobrenja za oporezivanje daje [[Britanski Dom komuna|Donji dom]]. Do [[1414]]. i prve godine vladavine [[Henry V od Engleske|Henrya V]] -
u borbi za krunu između potomaka [[Edward III|Edwarda III]]. Kako je Henry bio svjestan nesigurnih temelja na kojima mu kruna počiva,
parlament je bio u mogućnosti izvući od njega brojne ustupke. Tako je [[1401]]. [[Britanski Dom komuna|Donji dom]] inzistirao na pravu da
uvođenje novih poreza mora proći izglasavanje u njihovom domu, pa je - [[1407]]. to i zakonski propisano da odobrenja za oporezivanje daje
[[Britanski Dom komuna|Donji dom]]. Do [[1414]]. i prve godine vladavine [[Henry V od Engleske|Henrya V]] -
[[Britanski Dom komuna|Donji dom]] stekao je ravnopravnost u donošenju novih zakona sa [[Dom lordova|Gornjim domom]], što je bila važna
faza u priznanju volje naroda (većine).<ref name=brit/>
 
Od [[Edward III|1450-ih]] do [[Edward III|1520-ih]] parlament je pomogao da se otkriju pravne i političke posljedice [[Ratovi dviju ruža|RosesGlossaryRatova dviju ruža]]. Sposobnost svemoćnih [[feud]]alaca da potkopaju kraljevsku vlast - dovela je do pravne manipulacije oko pitanja
nasljedstva i vlasništva nad zemljom. U tom razdobljuperiodu je po prvi put zabilježen rasprostranjendokumentiran pokušaj utjecaja na▼
Otvara se novi prozor. Sposobnost svemoćnih [[feud]]alaca da potkopaju kraljevsku vlast - dovela je do pravne manipulacije oko pitanja
▲nasljedstva i vlasništva nad zemljom. U tom razdoblju je po prvi put zabilježen rasprostranjen pokušaj utjecaja na
izbore. Da se podmićivanjem i zastrašivanjem - postavi u [[Britanski Dom komuna|Donji dom]] što više svojih simpatizera.<ref name=brit/>
 
Vladari kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i oni iz [[Tudor (dinastija)|Dinastije Tudor]] pokušali su koristiti parlament kao forum u kojem se njihove osobne želje pretvaraju u zakon. Izbor prijateljski naklonjenog predsjednika [[Britanski Dom komuna|Donjeg doma]] bio je dovoljan da se osigura dovoljan broj glasova za izglasavanje željenih zakona. Istom metodom poslužio se i [[Richard III od Engleske|Richard III]] - [[1484]]. kad je njegov bliski saveznik William Catesby, bio predsjednik Donjeg doma. On je iskoristio autoritet parlamenta da podrži rušenje s [[tron]]a [[Edward V od Engleske|Edwarda V]].<ref name=brit/>
se njihove osobne želje pretvaraju u zakon. Izbor prijateljski naklonjenog predsjednika [[Britanski Dom komuna|Donjeg doma]] bio je dovoljan da se
osigura dovoljan broj glasova za izglasavanje željenih zakona. Istom metodom poslužio se i [[Richard III od Engleske|Richard III]] - [[1484]]. kad
je njegov bliski saveznik William Catesby, bio predsjednik Donjeg doma. On je iskoristio autoritet parlamenta da podrži rušenje s [[tron]]a
[[Edward V od Engleske|Edwarda V]].<ref name=brit/>
 
Za vladavine [[Henry VIII od Engleske|Henryja VIII]], zakoni koje je tad donio parlament pomogli su u oblikovanju moderne Engleske.
Parlament je bio taj koji je donio čitav set mjera, koje su dovele do raspada [[samostan]]a i osnivanje [[Anglikanska zajednica|Anglikanske crkve]].<ref name=brit/>
 
Ipak kao rezultat desio se i veliki protest i buna, znan kao Hodočašće milosti koji je buknuo po sjevernim grofovijama - [[1536]]. Uz to u vrijeme [[Henry VIII od Engleske|Henryjeve]] vladavine desile su se i krupne političke promjene. Zakoni o uniji iz [[1536]]. - [[1543]] uveli su [[Wales]] u kraljevinu, pa su nove [[Wales|velške]] grofovije prvi put predstavljene u parlamentu [[1536]].<ref name=brit/>
[[Henry VIII od Engleske|Henryjeve]] vladavine desile su se i krupne političke promjene. Zakoni o uniji iz [[1536]]. - [[1543]] uveli su [[Wales]] u kraljevinu, pa su nove [[Wales|velške]] grofovije prvi put predstavljene u parlamentu [[1536]].<ref name=brit/>
 
Tokom vladavine [[Tudor (dinastija)|Dinastije Tudor]] počelo se sa arhiv]]iranjem rada parlamenta, pa se tako danas zna za slučajeve Georga Ferrera iz [[1543]]. i Williama Stricklanda [[1571]]., koji su branili prava i povlastice zastupnika parlamenta, protiv intervencije kralja, a isto tako se zna i da su izbori iz [[1586]]. bili sporni.<ref name=brit/>
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Engleski_parlament