Alpinizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 23:
|language = hrvatski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
== Alpinistička oprema ==
Alpinisti koriste dodatnu specifičnu alpinističku opremu koja im omogućava rješavanje zahtjeva tokom uspona na relativno siguran način. <ref>[https://www.spvz.hr/alpinizam/ Alpinizam - Stanica planinarskih vodiča Zagreb]</ref>
Oprema sadrži brojne rekvizite.<ref name="Alpoprema">{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam - Alpinistička oprema, s.103 |work= Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989|accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
''Šljem'' je jedan od najpotrebnijih rekvizita. Zaštićuje glavu penjača od kamena što pada ili kod pada na glavu.
''Cepin'' je pomagalo koje služi za lakše uspinjanje po padini, za kopanje stepenica u snijegu i ledu, za osiguranje ili zaustavljanje kod klizanja. Za visine preko 3000 metara potreban je u svim prilikama.
''Dereze'' služe za sigurno i brzo hodanje po snijegu i ledu. Različite su izrade i moraju dobro pristajati uz cipele.
''Penjačko uže'' ima dva osnovna zadatka: osiguranje od pada (vlastito i partnerovo) i napredovanje u teškim stijenama i manevriranje u njima.
''Klinovi'' se izrađuju u dva osnovna oblika, vertikalni i horizontalni u zavisnosti od pukotina u koje se zabijaju. Za led se upotrebljavaju ledni klinovi, dužine 200 — 300 mm. Tamo gdje nema mogućnosti da se zabije klin u pukotinu, upotrebljavaju se tzv. ekspanzivni klinovi. Najprije se sa specijalno konstruiranim svrdlom buši stijena. U umjetne rupe zabijaju se klinovi na principu ekspanzije. Za nošenje klinova služi ''nosač klinova'', montiran oko pasa. Za zabijanje klinova koristi se ''čekić'' sa jednom tupom stranom i drugom u obliku šiljka.
''Karabineri'' imaju ulogu pričvršćenje užeta o klin. Raznih su oblika, od ovalnih do kruškastih, izrađeni od elastičnog ili žilavog čelika, te od aluminijskih legura što im smanjuje težinu do 60 g.
''Ljestve'' služe za savladavanje detalja stijene kao što su glatke ploče, prevjesi, stropovi i sl. Izrađuju se od najlonske ili perlonske uzice promjera 6 mm, a za prečke duraluminij. Dužina i broj prečki izrađuje se po volji, najčešće do 2 m.
''Penjački pojas'' je pomagalo od užeta ili čvrstih traka (gurtna) i nosi se na prsima ili oko pasa.
== Historija alpinizma ==
Linija 40 ⟶ 60:
|language = engleski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
=== Tehnički alpinizam ===
Početkom XX vijeka osvojeni su skoro svi vrhovi Evrope. Vrijeme između dva rata predstavlja najzanimljiviji period evropskog alpinizma. To je početak modernog alpinizma i doba tehničkih pomagala. Počinju se tražiti nove mogućnosti uspona na vrh — preko stijena. U početku biraju se najlogičniji pravci koji su teški i zahtijevaju znanje penjačke tehnike. Pojavom tehničkih pomagala evropski alpinizam usmjeren je prema tehničkom alpinizmu.
Tehnika i tehnička pomagala postala su sve dominantnija. Konstruirani su prvi klinovi i izmišljeno niz tehničkih zahvata koji su omogućili svladavanje teških detalja stijene: prevjesa, stropova, kamina, glatkih ploča i sl.
Šezdesetih godina XX stoljeća započelo se sa zimskim usponima. Najprije su se ponavljali ljetni smjerovi. Na penjačkim usponima ponovo ima problema i nepoznanica, što daje novu draž. Pristupi stijeni su teži, temperature niske, penjanje je sporije, penjaču se pružaju veće mogućnosti za estetsko uživanje te za razvijanje novih fizičkih i moralnih osobina. Zatim su slijedili prvenstveno zimski smjerovi.
=== Slobodno penjanje ===
Slobodno penjanje je takvo penjanje, kod kojeg se pri napredovanju ne koriste tehnička pomagala (klinovi, ljestve, manevriranje užetima i sl.) Pri svladavanju koriste se klin i uže dužih i teških detalja samo kao preventiva za slučaj pada. Uže mora slobodno teći, a penjač se treba odmarati bez korištenja klina ili užeta.
Kao logička posljedica razvoja slobodnog penjanja pojavila su se i natjecanja u sportskom penjanju čija se natjecanja održavaju na vještačkim stijenama, u dvoranama. Natjecatelji se penju bez upotrebe alpinističke opreme, koristeći samo snagu mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata.<ref name=lex> {{cite web
|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1143
|title = ''alpinizam''
|publisher = Hrvatski obiteljski leksikon
|language = hrvatski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref> Visina stijene kreće se od 15 do 30 m. Određena su i odgovarajuća pravila u okviru UIAA. <ref name="Plaalp">{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989|accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
| |||