Kretanje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 75:
== U filozofiji ==
 
[[File:Zeno Arrow Paradox.png|thumb|[[Zenon iz Eleje|Zenon]] je [[Zenonovi paradoksi|dokazivao]] da je strela nepokretna, jer u svakom trenutku vremena zauzima određen položaj.]]
Gibanje je jedna od glavnih tema kojom su se bavili filozofi od antike.
 
Gibanje je jedna od glavnih tema kojom su se bavili filozofi od antike. [[Heraklit]] je tvrdio da je sve u večnom kretanju, i da je postojanje večita promena. Nasuprot njemu, [[Elejci]] ([[Parmenid]] i [[Zenon iz Eleje|Zenon]]) su smatralidokazivali da kretanje ne postoji (vidi [[Zenonovi paradoksi]]). Oni poriču stvarnost mnoštvenosti i kretanja, te tvrde da postoji jedno načelo – [[biće]] – koje se shvata kao [[Materijalizam|materijalno]] i nepokretno. Oni, dakako, ne poriču da mi čulima opažamo i kretanje i mnoštvo, ali smatraju da je naše čulno iskustvo privid: to je samo [[pojava]]. Mišljenje pokazuje da ne može biti nikakvog mnoštva, nikakvog kretanja, nikakve promene.
 
[[Aristotel]] je smatrao da se pokretni predmeti (na Zemlji) kreću samo dok postoji snaga koja ih navodi da to čine. On je objasnio nastavak kretanja [[projektil]]a, koji su odvojeni od svog projektora, delovanjem okolnog medija, koji nastavlja da pokreće projektil na neki način.<ref>Aristotle, ''Physics'', 8.10, 267a1–21; [http://etext.library.adelaide.edu.au/a/aristotle/a8ph/ Aristotle, ''Physics'', trans. by R. P. Hardie and R. K. Gaye] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070129111002/http://etext.library.adelaide.edu.au/a/aristotle/a8ph/ |date=29. 1. 2007 }}</ref> Aristotel je zaključio da bi takvo nasilno kretanje u praznini bilo nemoguće.<ref>Aristotle, ''Physics'', 4.8, 214b29–215a24.</ref> Aristotelov koncept kretanja je bio opšte prihvaćen u filozofiji (uprkos osporavanju nekih filozofa) tokom naredna dva [[milenijum]]a.