Georg Simon Ohm – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Znanstvenik
[[Datoteka:Georg Simon Ohm3.jpg|thumb|'''Georg Simon Ohm''']]
| ime = Georg Simon Ohm
'''Georg Simon Ohm''' ([[Erlangen]], [[16. 3.|16. ožujka]] [[1787]]. - [[Minhen|München]], [[7. 7.|7. srpnja]] [[1854]].), [[nemačka|njemački]] fizičar
| slika = Ohm3.gif
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[16. ožujka]] [[1787]].
| mjesto_rođenja = [[Erlangen]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[6. srpnja]] [[1854]].
| mjesto_smrti = [[München]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[München]]u
| alma_mater = Sveučilište u [[Erlangen]]u i [[Nürnberg]]u
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Ohmov zakon]] <br>
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1841.)
| religija =
| fusnote =
}}
 
[[datoteka:Pad napona2.jpg|mini|desno|300px|Prolaskom [[električna struja|električne struje]] kroz bilo koji [[otpornik]] ili [[električni vodič]], na tom otporniku ili vodiču nastaje pad [[napon]]a jednak umnošku [[jakost električne struje|jakosti električne struje]] i [[električni otpor|električnog otpora]] među mjernim točkama.]]
Istaknuo se radovima s područja [[elektricitet]]a i [[magnetizam|magnetizma]]. Formulirao je zakon prema kojem je [[jakost struje]] koja prolazi vodičem proporcionalna [[električni napon|naponu]] ([[Ohmov zakon]]). Proučavao je nastajanje topline u [[Električni vodič|vodiču]] kojim protječe [[struja]], a bavio se različitim problemima s područja [[akustika|akustike]]. [[SI izvedena jedinica|Mjerna jedinica]] [[Ohm]] ('''Ω''') kojom se iskazuje vrijednost [[električni otpor|električnog otpora]] nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, [[optika|optike]], [[metal]]a i [[matematika|matematike]].
 
'''Georg Simon Ohm''' ([[Erlangen]], [[16. ožujka]] [[1787]]. - [[München]], [[6. srpnja]] [[1854]].), [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]]. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u [[Köln]]u, [[Berlin]]u i [[Nürnberg]]u, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u [[München]]u. Poznat je po svojem djelu ''Galvanski lanac, matematički obrađen'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet'', 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju [[električna struja|električne struje]] i prvi nakon [[Gustav Robert Kirchhoff |R. Kirchhoffa]] matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i [[akustika|akustikom]] (definirao je čisti [[ton]] kao [[sinus]]oidni oblik [[val]]a), linearnom [[polarizacija|polarizacijom]] [[svjetlost]]i i njezinom [[interferencija|interferencijom]] pri prolasku kroz jednoosne [[kristal]]e, i drugo. <ref> '''Ohm, Georg Simon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
 
[[SI izvedene jedinice|Mjerna jedinica]] [[om]] (Ω) kojom se iskazuje vrijednost [[električni otpor|električnog otpora]] nazvana je po njemu.
 
== Doprinosi ==
 
=== Ohmov zakon ===
{{Glavni|Ohmov zakon}}
 
'''Ohmov zakon''' je zakon prema kojemu je [[jakost električne struje]] ''I'' u [[električni vodič|električnom vodiču]], pri [[Konstanta|konstantnoj]] [[temperatura|temperaturi]], određena kao omjer [[električni napon|električnoga napona]] ''U'' koji električnu struju prouzročuje i [[električni otpor|električnoga otpora]] ''R'':
 
:<math>I = \frac{U}{R} </math>
 
I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:
 
:<math> U = I \cdot R </math>
 
:<math> R = \frac{U}{I} </math>
 
:<math> I = U \cdot G </math>
 
gdje je:
* ''I'' - [[jakost električne struje]] kroz [[strujni krug]] u [[amper]]ima (A);
* ''U'' - [[električni napon]] [[Električni izvor|izvora]] u [[volt]]ima (V);
* ''R'' - ukupan [[električni otpor]] strujnog kruga (otpor [[trošilo|trošila]] + otpor [[električni vod|električnih vodova]] + unutarnji otpor [[Električni izvor|izvora struje]]) u [[om]]ima (Ω). Om se može napisati i kao [[volt]]/[[amper]] (V/A).
* ''G'' - [[električna vodljivost]], pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim [[temperatura]]ma. <ref> '''Ohmov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
 
Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. Ohmov zakon vrijedi za [[metali|metale]] i [[elektrolit|vodljive otopine]]. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.
 
== Djela ==
* ''Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten'' (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
* ''Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet'' (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
* ''Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme'' (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
* ''Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen'' (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Georg Simon Ohm}}
*{{jezikk|en}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/426058/Georg-Simon-Ohm Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"]
 
{{biog-stub}}