Integralno kolo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 10:
| symbol = [[Datoteka:GenericIC.svg|100px]]
| symbol_caption = Šematski prikaz generičkog integralnog kola
| pins = [[dual in-line package|dvoredni raspored]]
}}
'''Integralno kolo''' ('''integrirani krug''' ili '''sklop'''), takođe poznato kao '''čip''' ili '''mikročip''', je [[elektronska komponenta]] koja sadrži mnoštvo minijaturnih delova ([[otpornik]]a, [[dioda]], [[tranzistor]]a, [[kondenzator]]a).<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 13), Beograd, 2007.</ref> Pošto sadrži mnogo komponenti, jedno malo integrisano kolo može da obavi isti posao kao
Integrirana kola su minijaturne [[Štampana ploča|štampane ploče]] napravljene na jednom komadu [[poluprovodnik]]a.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 79), Beograd, 2007.</ref> Tisuće je komponenata integrirano u jednom takvom kolu. Na primjer, kolo vrlo visokoga stupnja integracije sadrži više od milijardu [[tranzistor]]a i drugih dijelova. Integrisana kola su osnovni gradivni blokovi većih električnih kola. Najčešće su u kućištima s po dva reda izvoda ili pinova (''[[dual in-line package]]''). Povezuju se međusobno, pa mogu oformiti bilo koji elektronski uređaj.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 79), Beograd, 2007.</ref>
Integrirano kolo obavlja zadaće koje su nekoć obavljali sklopovi pojedinačnih dijelova, ali je u usporedbi s njima manjih mjera, jeftiniji u proizvodnji, brži i pouzdaniji u radu, i troši manje [[energija|energije]]. Zbog velikog stepena integracije komponenti na malom prostoru često imaju problema sa odavanjem toplote, pa ih je potrebno dodatno hladiti. Hlađenje može biti pasivno, dodavanjem masivnih hladnjaka koji odaju toplotu, ili aktivno ugradnjom [[ventilator]]a.
Korišćenje integrisanog kola u elektronskom projektu omogućava da nekoliko komponenti zamenite jednom.
== Povijest ==
Linija 30 ⟶ 32:
* [[LSI]] - treća generacija od sredine [[1970.]] do kraja [[1970.]]
* [[VLSI]] - četvrta generacija od početka [[1980.]] do sada
== Primjena ==▼
[[datoteka:Microchips.jpg|mini|desno|[[EPROM]] je [[ROM|ispisna memorija]] čiji sadržaj korisnik može izbrisati, a zatim [[programiranje|programirati]]; briše se osvjetljavanjem jakim [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim svjetlom]] kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga.]]▼
[[Audio pojačivač]] je primer integrisanog kola. Pojačala se koriste za povećanje snage ulaznih zvučnih signala, poput mikrofona. Još jedan tip integrisanih kola koji se koristi u elektronskim projektima jeste [[mikrokontroler]], koji se može programirati da upravlja radom različitih uređaja i aparata, kao što su roboti.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 13), Beograd, 2007.</ref>▼
Postoji čitav spektar različitih integrisanih kola koja obavljaju razne funkcije, među kojima su:▼
* [[mikroprocesor]]▼
* [[pamćenje|memorija]]▼
* [[ROM (memorija)|ROM]]▼
* [[pojačavač]]▼
* pulsni kodni modulator, koder/[[dekoder]]▼
* [[modem]] i sl.▼
== Proizvodnja ==
Linija 61 ⟶ 50:
Iako se s bipolarnima postižu veće [[brzina|brzine]] rada, nedostatak im je veća potrošnja [[električna energija|električne energije]] i veće dimenzije dijelova. Unipolarni sklopovi nazivaju se i MOS integriranim sklopovima ([[Engleski jezik|eng]]. ''Metal Oxide Semiconductor'') prema [[MOSFET]]-u najviše korištenoj vrsti unipolarnoga tranzistora. [[MOSFET]] je svojstven da radi s malim [[električna struja|električnim strujama]] i vrlo je malih dimenzije, što omogućuje integraciju iznimno velikoga broja takvih dijelova u poluvodičkoj pločici. Upravo je razvoj MOS-tehnologije omogućio sklopove složenih funkcija.
▲== Primjena ==
▲[[datoteka:Microchips.jpg|mini|desno|[[EPROM]] je [[ROM|ispisna memorija]] čiji sadržaj korisnik može izbrisati, a zatim [[programiranje|programirati]]; briše se osvjetljavanjem jakim [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim svjetlom]] kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga.]]
▲[[Audio pojačivač]] je primer integrisanog kola. Pojačala se koriste za povećanje snage ulaznih zvučnih signala, poput mikrofona. Još jedan tip integrisanih kola koji se koristi u elektronskim projektima jeste [[mikrokontroler]], koji se može programirati da upravlja radom različitih uređaja i aparata, kao što su roboti.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 13), Beograd, 2007.</ref>
▲Postoji čitav spektar različitih integrisanih kola koja obavljaju razne funkcije, među kojima su:
▲* [[mikroprocesor]]
▲* [[pamćenje|memorija]]
▲* [[ROM (memorija)|ROM]]
▲* [[pojačavač]]
▲* pulsni kodni modulator, koder/[[dekoder]]
▲* [[modem]] i sl.
== Raspored pinova ==
{{main|Dual in-line package}}
[[Datoteka:Pin numbering 01 Pengo.svg|mini|Raspored pinova]]
Zbog svoje prirode, integrisana kola imaju više priključaka za povezivanje sa ostalim komponentama. Ti priključci se nazivaju pinovi (izvodi ili nožice). Jedan izvod je za napajanje, drugi za uzemljenje, treći za ulazni signal, četvrti za izlazni i tako redom. Funkcija svakog izvoda zavisi od rasporeda. Da biste čip upotrebili u svom projektu, raspored pinova morate proučiti u uputstvu za dati čip. Svaki čip ima jedinstvenu brojčanu oznaku koja ga identifikuje.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 80), Beograd, 2007.</ref>
| |||