Vibracija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 1:
{{Klasična mehanika}}
[[datoteka:beam mode 1.gif|mini|desno|290px|Primjer ravnih (linearnih) vibracija jedne [[Nosač|konzole]].]]
[[datoteka:Beam mode 2.gif|mini|desno|290px|Primjer torzijskih vibracija [[Nosač|konzole]] koja je opterećena na [[uvijanje]] ili torziju.]]
Krila pčele vibriraju gore-dole okruglo 150 puta u svakoj sekundi, pa je frekvencija ovih vibracija koja se čuju kao zujanje 150 Hz. ▼
[[datoteka:Anharmonic oscillator.gif|mini|desno|290px|[[Molekularne vibracije]] kod [[klorovodik]]a HCl.]]
'''Vibracija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''vibratio'' - titranje, treperenje) je fizička pojava [[titranja]] oko točke ravnoteže. Broj ponavljanja u sekundi zove se [[učestanost]] vibracije. Jedan [[herc]] ([[Herc|Hz]]) označava jedno ponavljanje u sekundi.
[[Kategorija:Fizika]]▼
Vibracije je [[period]]ično [[gibanje]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] oko [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežnog]] položaja, prouzročeno vanjskom periodičnom [[sila|silom]] ili otklonom iz ravnotežnoga položaja. Za razliku od ostalog [[titranje|titranja]], vibracija se javlja s relativno malim otklonima od ravnotežnog položaja. U svakom se titraju [[potencijalna energija]] sustava pretvara u [[Kinetička energija|kinetičku]] i obrnuto, uz djelomičan gubitak [[energija|energije]] zbog [[otpor]]a i [[trenje|trenja]], koja u obliku [[toplina|topline]] napušta [[sustav]]. <ref> '''vibracije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64462] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
▲
== Svojstva ==
Kada se sustav, pomaknut iz ravnotežnoga položaja, prepusti daljem gibanju, vibracije su slobodne [[prigušenje|prigušene]] ili su u idealnom slučaju neprigušene. Ako na sustav djeluje vremenski promjenljiva uzbudna sila, vibracije su prisilne. Vibracije se proračunavaju s pomoću [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžba]] iz kojih se dobivaju [[amplituda|amplitude]], te osobito važne vlastite frekvencije sustava, koje, ako su bliske [[frekvencija|frekvenciji]] poremećaja, dovode do znatnog povećanja amplituda to jest do [[Rezonancija|rezonancije]].
Vibracije mogu djelovati štetno na ljudsko [[zdravlje]], na udobnost vožnje i prouzročiti [[Lom materijala|lomove konstrukcija]]. Namjerno izazvane koriste se kod [[Sito|mehaničkog sita]], [[drobilica]] i drugog. Smanjivanje ili povećavanje utjecaja vibracija postiže se različitim tehničkim zahvatima vezanima uz promjene [[krutost]]i ili ugradnjom dodatne [[masa|mase]].
== Vrste ==
=== Torzijske vibracije ===
[[Torzijske vibracije]] pojavljuju se u [[Rotor (elektrotehnika)|rotorima]] strojeva, [[osovina]]ma i drugim [[konstrukcija|konstrukcijskim]] elementima opterećenima na [[uvijanje]] ([[torzija]]). Vibracije se mjere vibrometrima.
=== Molekularne vibracije ===
{{glavni|Molekularne vibracije}}
[[Molekularne vibracije]] su [[titranje|titranja]] [[atom]]a oko ravnotežnih položaja u [[molekula]]ma, odnosno gibanja kod kojih dolazi do promjene relativnih položaja atoma u molekuli. Dvoatomne molekule mogu vibrirati samo na jedan način (istezanjem i stiskanjem). Troatomne nelinearne molekule, na primjer [[voda]] H<sub>2</sub>O, [[silicijev dioksid]] SO<sub>2</sub>, [[ozon]] O<sub>3</sub>, mogu vibrirati na tri načina, a linearne troatomne molekule, na primjer [[cijanovodična kiselina]] HCN i [[ugljikov dioksid]] CO<sub>2</sub>, mogu vibrirati na četiri načina. Općenito, nelinearna molekula koja sadrži ''N'' atoma može vibrirati na 3 ∙ ''N'' – 6 načina, a linearna molekula koja sadrži ''N'' atoma na 3 ∙ ''N'' – 5 načina. [[Energija|Energijske]] su razine molekularnih vibracija točno određene, a prijelaz između razina može se dogoditi jedino ako molekula emitira ili apsorbira [[foton]] energije jednak razlici dviju vibracijskih energijskih razina. <ref> '''molekularne vibracije''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69919] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
[[Vibracijski spektar]] je dio [[Spektar (fizika)|spektra]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], većinom u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]], [[valna duljina|valne duljine]] od 0,1 [[metar|μm]] do 3 mm, koji potječe od vibracija [[atom]]a i [[elektron]]a unutar [[molekule]] ili [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]]. Primjenjuje se za određivanje duljine i jakosti veza između atoma u molekuli, određivanje energije disocijacije molekula, te za kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu u krutim, tekućim i plinovitim uzorcima. Poznavanje vibracijskih i rotacijskih spektara neke molekule omogućava njezino prepoznavanje u industrijskim procesima i okolišu. <ref> '''vibracijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Vibrometar ==
{{glavni|Vibrometar}}
[[Vibrometar]] je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] vibracija [[stroj]]eva, [[vozila]], [[brod]]ova, [[most]]ova, [[zgrada]] i drugog. <ref> '''vibrometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64469] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vidi još ==
* [[Titranje]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
| |||