Termopar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Thermocouple0003.jpg|mini|Termopar tipa K]]
'''Termopar''' (takođe ''termoelement'' ili ''termočlan'') je najčešće upotrebljavan [[temperatura|temperaturni]] [[senzor]]. TermoparOvaj sesenzor sastojigeneriše od[[napon]] dvijekoji žicese različitihmenja [[Metals (hemija)|metal]]apromenom ilitemperature.<ref>Gordon [[legura]]McComb i Earl Boysen, spojeneElektronika naza jednomneupućene (str. 102), Beograd, kraju2007.</ref>
 
Termoparovi sadrže dve žice različitih [[Metal (hemija)|metal]]a ili [[legura]] (na primer, jednu bakarnu i jednu od legure bakra i nikla), stopljene ili zalemljene na jednom kraju. Metali koji se koriste određuju kako se napon menja s temperaturom.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 102), Beograd, 2007.</ref>
 
Termoparovi mogu se koristiti za merenje visokih temperatura, reda veličine nekoliko stotina stepeni, pa čak i preko hiljadu stepeni.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 102), Beograd, 2007.</ref>
 
== Princip rada ==
Linija 6 ⟶ 10:
Princip rada termopara se zasniva na [[termoelektrični efekat|termoelektričnom efektu]], koji je otkrio [[Thomas Johann Seebeck]] [[1821]]. godine, te se naziva još i Seebeckov efekat. Termoelektrični efekat je pojava [[napon]]a pri izlaganju provodnika (npr. metala) temperaturnom gradijentu. Kada se spoj dva metala na termoparu izloži temperaturnom gradijentu, dolazi do razlike potencijala na otvorenom kraju kola. U industrijskim standardima se upotrebljvaju određene kombinacije metala, zbog pouzdanosti mjerenja, troškova, stabilnosti, itd.
 
== Standardni tipovi termopara ==
 
{| class="prettytable"
!Tip
Linija 58 ⟶ 63:
|<nowiki>-</nowiki>270&nbsp;°C - 400&nbsp;°C
|}
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
== Vidi još ==
* [[Elektronske komponente]]
* [[Senzori]]
 
==Eksterni linkovi==