Wikipedija

Elektroda – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
hr.wiki
čistka
Red 1:
[[Datoteka:Arc welding electrodes and electrode holder.triddle.jpg|mini|Elektrode koje se koriste kod zavarivanja]]
[[datoteka:Electrolysis Apparatus.png|mini|desno|300px|Oprema za prikaz [[elektroliza|elektrolize]] sa spojenim elektrodama pod [[napon]]om električne struje.]]
 
'''Elektroda''' je [[električni provodnik]] koji se koristi za ostvarivanje kontakta sa nemetalnim delom kola (npr. [[poluprovodnik]]om, [[elektrolit]]om ili [[vakuum]]om). Reč je skovao naučnik [[Majkl Faradej]] od grčke reči {{transl|el|elektron}} sa značenjem [[ćilibar]], iz koje je izvedena reč [[elektricitet]]) i {{transl|el|hodos}} - način.<ref>{{cite web|url=http://chimie.scola.ac-paris.fr/sitedechimie/hist_chi/text_origin/faraday/Faraday-electrochem.htm|title=On Electrical Decomposition|year=1834|accessdate=17. 1. 2010.|publisher=Philosophical Transactions of the Royal Society|archiveurl=https://www.webcitation.org/5mq8a85S3?url=http://chimie.scola.ac-paris.fr/sitedechimie/hist_chi/text_origin/faraday/Faraday-electrochem.htm|archivedate=17. 01. 2010|last=Faraday|first=Michael|url-status=dead|df=}}</ref>
[[datoteka:Oblozena elektroda.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi obložene [[elektrode za zavarivanje]].]]▼
 
Ako se dvije različite elektrode spoje [[Električni vodič|vodičem]], zbog razlike njihovih potencijala poteći će kroz njega [[električna struja]] i na elektrodama će započeti spontana reakcija oksidacije, odnosno redukcije. Elektroda na kojoj se zbiva oksidacija naziva se [[anoda|anodom]], a ona na kojoj se zbiva redukcija [[katoda|katodom]]. Struja teče od elektrode većega potencijala prema elektrodi manjega potencijala, a razlika potencijala jednaka je [[Elektromotorna sila|elektromotornoj sili]] tako nastaloga galvanskog članka. Tako se elektrode mogu i međusobno uspoređivati. Kao standardna (referentna) uzima se<ref> '''vodikova elektroda''', u kojoj se [[vodik]http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17599] uz"Hrvatska određeneenciklopedija", uvjeteLeksikografski izavod uMiroslav dodiruKrleža, s platinskom žicom uvodi u otopinu:www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>▼
'''Elektroda''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἤλεϰτρον'': [[jantar]] + ''ὁδός'': put), u [[Elektrokemija|elektrokemiji]], je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s [[elektron]]skom vodljivošću i faze s [[ion]]skom vodljivošću (otopine [[elektrolit]]a). Najčešće se pritom radi o ravnoteži u redoks sustavu koji se sastoji od [[metal]]a uronjena u otopinu svoje [[soli]]. Metal je reducirani oblik, a metalni su ioni u otopini oksidirani oblik elektrode, na primjer:
 
:Zn ⇆ Zn<sup>2+</sup> + 2e<sup>–</sup>
 
Metalni ioni iz [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] nastojat će prijeći u [[otopina|otopinu]], a ioni iz otopine težit će tomu da prijeđu u rešetku. Što metal lakše prelazi u ionsko stanje, to jest što lakše otpušta elektrone, to je njegov elektrodni potencijal s obzirom na otopinu negativniji. Poznate su i elektrode u kojima reducirani oblik nije metal. Tako se na primjer u otopini [[željezo|željeznih]] iona uspostavlja redoks ravnoteža:
 
:Fe<sup>2+</sup> ⇆ Fe<sup>3+</sup> + e<sup>–</sup>
 
Ako se u takvu otopinu stavi metal koji s njom kemijski ne reagira, kao što je [[platina|platinska]] žica, on s otopinom neće izmjenjivati ione, nego samo elektrone, ali će također imati određeni potencijal prema otopini.
 
▲Ako se dvije različite elektrode spoje [[Električni vodič|vodičem]], zbog razlike njihovih potencijala poteći će kroz njega [[električna struja]] i na elektrodama će započeti spontana reakcija oksidacije, odnosno redukcije. Elektroda na kojoj se zbiva oksidacija naziva se [[anoda|anodom]], a ona na kojoj se zbiva redukcija [[katoda|katodom]]. Struja teče od elektrode većega potencijala prema elektrodi manjega potencijala, a razlika potencijala jednaka je [[Elektromotorna sila|elektromotornoj sili]] tako nastaloga galvanskog članka. Tako se elektrode mogu i međusobno uspoređivati. Kao standardna (referentna) uzima se '''vodikova elektroda''', u kojoj se [[vodik]] uz određene uvjete i u dodiru s platinskom žicom uvodi u otopinu:
 
:H<sub>2</sub> ⇆ 2H<sup>+</sup> + 2e<sup>–</sup>
 
[[Elektrodni potencijal]] te elektrode dogovorno je jednak nuli, pa se prema njoj mogu mjeriti potencijali drugih redoks sustava, često s pomoću indikatorskih elektroda (na primjer staklena elektroda, srebrna elektroda, razne ionsko-selektivne elektrode). Tako se uspostavlja niz njihovih standardnih elektrodnih potencijala, koji pokazuje relativnu oksidacijsku, odnosno redukcijsku moć različitih redoks sustava. Međutim, ako se na elektrode galvanskoga članka dovede izvana [[napon]] suprotan i veći od napona samoga članka, zbivat će se [[elektroliza]], proces suprotan spontanomu procesu u galvanskom članku. <ref> '''elektroda''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17599] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Elektroda u elektrotehnici ==
Linija 24 ⟶ 10:
== Elektrode za zavarivanje ==
{{main|Elektrode za zavarivanje}}
▲[[datoteka:Oblozena elektroda.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi obložene [[elektrode za zavarivanje]].]]
 
[[Elektrode za zavarivanje]] mogu biti '''gole''' ([[ugljen]]i ili [[metal]]ni štap, [[žica]] ili traka), '''obložene''' (metalna jezgra, a obloga [[minerali|mineralni]] materijal) ili '''punjene''' (mineralna jezgra i metalna obloga) ili nekih drugih oblika. Dodatni materijali i elektrode za [[elektrolučno zavarivanje]] (i druge načine [[zavarivanje|zavarivanja]]) su [[standard]]izirani za pojedine načine zavarivanja i prema vrsti osnovnog [[materijal]]a. Priprema, odnosno oblici dodirnih površina koje se zavaruju ([[zavareni spoj]]) i njihovih rubova, je standardizirana za pojedine načine zavarivanja i prema vrsti osnovnog materijala. <ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref>
 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Elektroda