Benjamin Franklin – razlika između verzija

== Doprinosi ==

Proučavao je električne pojave (od 1746.). Istražujući mogućnosti povezivanja [[Leidenska boca|leidenskih boca]] izumio je pločasti [[električni kondenzator]] ('''Franklinova ploča''') i kondenzatorsku [[baterija|bateriju]] za pohranjivanje [[električni naboj|električnoga naboja]] (1748.). U djelu ''Pokusi i opažanja elektriciteta'' (eng. ''Experiments and Observations on Electricity'', 1751.) opisao je otkriće da pri elektriziranju tijela nastaju jednake količine pozitivnih i negativnih električnih naboja (zakon očuvanja električnoga naboja) i [[električna struja|električnu struju]] kao "tekućinu" s pozitivnim i negativnim električnim nabojem. Provodio je opasne [[pokus]]e u vezi s [[Atmosferski elektricitet|atmosferskim elektricitetom]] (1752.) podižući žicom vezana [[Zmaj (razdvojba)|zmaja]] u [[oluja|olujni]] [[oblak]], pri čemu se pojavila električna iskra i napunila [[električni kondenzator]]. Time je dokazao da u olujnim oblacima postoje električni naboji i utvrdio da grom udara ponajprije u povišene objekte, a da ne djeluje na tijela zaštićena [[kovina|kovinskim]] štitom ili kavezom. Predložio je štapni [[gromobran]] kao zaštitu od udara groma, pa se takav način zaštite još i danas naziva Franklinovim gromobranom. Godine 1769. ili 1770., u doba kada je bio zamjenik ministra pošta za kolonije, objavio je sa svojim rođakom, američkim hidrografom Timothyjem Folgerom kartu Golfske struje. Za kasnijih prelazaka [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], 1775. i 1776., sam je mjerio površinsku [[temperatura|temperaturu]] [[more|mora]] i tako uočio da je [[Golfska struja]] toplija od okolnoga mora. Dobio je počasne diplome [[Harvardovo sveučilište|Harvardova sveučilišta]] i [[Sveučilište Yale|Sveučilišta Yale]] (1753.), bio je član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (od 1756.) i [[Francuska akademija znanosti|francuske Akademije znanosti]] (od 1772.). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Franklin (krater)]]).

 

=== Gromobran ===

 

Američki znanstvenik B. Franklin sagradio je uređaj za zaštitu od [[grom]]a. On se sastoji od [[Bakar (element)|bakrenog]] štapa, visokog do 5 [[metar]]a, koji se stavlja na [[krov]] ili na neko drugo izloženo mjesto. Štap je uspravan, a završava pozlaćenim šiljkom. Od njega vodi goli bakreni konopac, minimalnog presjeka [[površina|površine]] od 25 mm², po vanjskom dijelu krova, odnosno zida, u zemlju, gdje završava bakrenom pločom od 1 m². Ploča mora biti u vodi ili u vlažnoj zemlji. Gromobran treba izraditi na način da se svi dijelovi zgrade nalaze u zaštitnom prostoru. Djelovanje gromobrana osniva se na [[ionizacija|ionizaciji]] zraka koja nastaje zbog šiljka na okomitom štapu. Mreže [[telegraf]]skih i [[telefon]]skih žica na krovovima štite također od groma. I one imaju spravu za zaštitu od [[munja|munje]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

 

=== Franklinova ploča ===