Opšta teorija relativnosti – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[File:Black Hole Milkyway.jpg|thumb|260px|Simulisana [[crna rupa]] sa 10 [[Sunčeva masa|solarnih masa]] unutar [[Mlečni put|Mlečnog puta]], gledana sa rastojanja od 600 kilometera.]]
 
'''Opšta relativnost''' ili '''opšta teorija relativnosti''' (OTR) je [[Diferencijalna geometrija|geometrijska]] [[Teorijska fizika|teorija]] [[gravitacija|gravitacije]] koju je [[Albert Einstein|Albert Ajnštajn]] objavio u članku ''Osnove opšte teorije relativnosti'' ({{jez-nem|Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie}}), 1915. godine u ''[[Annalen der Physik]]''.<ref>Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S.&nbsp;769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil], PDF)</ref><ref>O'Connor, J.J. and E.F. Robertson (1996), "[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/HistTopics/General_relativity.html General relativity]". ''[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Indexes/Math_Physics.html Mathematical Physics index]'', [http://www.st-andrews.ac.uk/maths/ School of Mathematics and Statistics], [http://www.st-andrews.ac.uk/ University of St. Andrews], Scotland, May, 1996. Retrieved 2015-02-04.</ref> Teorija predstavlja relativističko poopštenje [[specijalna relativnost|specijalne relativnosti]] i [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacijaNjutnova teorija gravitacije|teorije gravitacije]]. Ona pruža ujedinjeniobjedinjeni opis [[gravitacija|gravitacije]] kao geometrijskog svojstva [[prostor]]a i [[Vreme u fizici|vremena]], ili [[prostor-vreme]]na. Specifično, [[zakrivljenost]] prostor-vremena je direktno povezana sa [[energija|energijom]] i [[moment]]om nezavisno od toga koja [[materija]] i [[radijacija]] su prisutne. Odnos je specificiran uodređen [[Ajnštajnova jednačine polja|Ajnštajnovim jednačinama polja]], sistemusistemom [[parcijalna diferencijalna jednačina|parcijalnih diferencijalnih jednačina]].
 
Neka od predviđanja opšte relativnosti se znatno razlikuju od klasično fizičkih stavova, posebno u pogledu protoka vremena, geometrije prostora, kretanja tela pri [[slobodni pad|slobodnom padu]], i prostiranja svetlosti. Primeri tih razlika obuhvataju [[Gravitaciona dilacija vremena|gravitacionu dilaciju vremena]], [[Gravitacijske leće|gravitationa sočiva]], [[gravitacioni crveni pomak]] svetlosti, i [[Šapirov efekat|gravitaciono vremensko kašnjenje]]. Predviđanja teorije opšte relativnosti su do sad bila [[testovi opšte relativnosti|potvrđena]] u svim opažanjima i eksperimentima. Mada opšta relativnost nije jedina [[Alternative opštoj relativnosti|relativistička teorija gravitacije]], ona je [[Occamova oštrica|najjednostavnija teorija]] koja je konzistentna sa eksperimentalnim podacima. Međutim, pitanja bez odgovora ostaju, najfundamentalnije od kojih je usaglašavanje opšte relativnosti sa zakonima [[kvantna mehanika|kvantne fizike]] kojim bi se proizvela kompletna i usaglašena teorija [[kvantna gravitacija|kvantne gravitacije]].
Red 9:
== Postulati i struktura teorije ==
[[Datoteka:Spacetime curvature.png|thumb|300px|Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena]]
Za razliku od klasičnog, njutnovog opisa gravitacije kao sile koja se javlja među masivnim tijelima na pozadini apsolutnog prostor-vremena, u OTRopćoj teoriji relativiteta ulogu gravitacije uzima samo prostor-vrijeme. Njega sada opisujemo pomoću metričkog tenzora (<math>g_{\mu \nu}</math>) koji je rješenje [[Albert Einstein|Einsteinove]] jednadžbe
 
<math>R_{\mu \nu} - \frac{1}{2} \, R \, g_{\mu \nu} = \frac{8\pi G}{c^{2}} \, T_{\mu \nu}</math>
Red 15:
gdje je <math>R_{\mu \nu}</math> Riccijev tenzor, <math>R</math> Riccijev skalar, a <math>T_{\mu \nu}</math> tenzor energije-impulsa. Konstante u jednadžbi su <math>c</math>, brzina svijetlosti i <math>G</math>, gravitacijska konstanta. Utjecaj gravitacije na čestice definiran je zakrivljenošću prostor-vremena (tj. njegovom geometrijom) koju definiraju [[masa|mase]] i sva fizikalna [[Polje (fizika)|polja]] (osim gravitacijskog).
 
== ReferenceIzvori ==
{{Reflist|2}}
 
Red 24:
* {{cite web |author=Moor, Rafi |title=Understanding General Relativity |url=http://www.rafimoor.com/english/GRE.htm |accessdate=July 11, 2006}}
 
{{Relativnost}}
{{Historija fizike}}