Atomsko jezgro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 68:
{{Poseban članak|Nuklearna fuzija}}
 
Kada se dva laka atomska jezgra dovedu u prisan kontakt postoji mogućnost da jaka nuklearna sila, koja je vrlo ograničenog dometa, stopi ta dva jezgra u jedno veće. Međutim, potrebna je ogromna energija da bi se dva jezgra dovela na rastojanje dovoljno malo da nuklearne sile počnu da deluju među njima. Ogromna energija za savlađivanje elektrostatičkog odbijanja među pozitivno naelektrisanim jezgrima može se postići samo na izuzetno visokim temperaturama ili pritiscima. Kada se dva laka jezgra stope dolazi do oslobađanja ogromne energije koja potiče od energije vezivanja nukleona. Energija vezivanja po nukleonu raste sa porastom masenog broja do nikla-62. Dakle kada se dva laka jezgra sa malom vezivnom energijom po nukleonu stope u jedno veće sa velikom energijom vezivanja po nukleonu, razlika u energijama se odaje okolini. Iz takvih reakcija vezdezvezde, poput našeg Sunca, dobijaju energiju stapanjem četiri protona u jezgro helijuma pri čemu, pored ogromne energije nastaju još dva [[pozitron]]a i dva [[neutrino|neutrina]]. U termonuklearnoj, "[[Hidrogenska bomba|hidrogenskoj" bombi]], dolazi do nekontrolisane fuzije vodonika u helijum. Danas se itnezivnointezivno radi na pronalaženju metode za kontrolisanu nuklearnu fuziju čija bi energija mogla da se koristi u miroljubive svrhe.
 
== Nuklearna fisija ==