Atomsko jezgro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 15:
 
== Modeli atomskog jezgra ==
[[datoteka:Rutherfordsches Atommodell.svg|mini|desno|250px|[[Rutherfordov model atoma]] ili planetarni model atoma: [[elektron]]i (zeleno) i atomska jezgra (crveno).]]
 
Pošto je atomsko jezgro, kao i većina pojava i objekata na mikroskopskom nivou, po osobinama potpuno različito od svega što vidimo u svetu oko nas, za njegovo razumevanje korisitmo se modelima. Modeli mikroskopskih pojava i objekata obično su vrlo grube aproksimacije stvarnog stanja i zbog toga mogu da opišu predmet modeliranja samo delimično i to u jednom vrlo uskom segmentu. Najbolji opis pruža aparat kvantne mehanike (kvantna elektrodinamika i hromodinamika), ali je iz njega teško naslutiti fizičku sliku. Kod atomskog jezgra najpoznatiji su modeli kapi i ljuske. Prvi može dobro da opiše stabilnost jezgra i energetiku nuklearnih transmutacija a drugi magnetne osobine i elektromagnetni spektar jezgra.
Red 72:
{{Poseban članak|Nuklearna fisija}}
 
[[datoteka:Fission chain reaction.svg|250px|mini|desno|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1.) atom [[uranij]]a-235 hvata spori [[neutron]] i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što prestavlja u ovom slučaju [[defekt mase]]. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet [[defekt mase]]. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]
 
Za jezgra teža od nikla-62 vezivna energija po nukleonu opada sa masenim brojem. Zbog toga može da dođe do oslobađanja energije ako se teže jezgro pocepa na dva lakša. Ovo cepanje jezgara poznato je kao nuklearna fisija (od latinskog 'fissionem' cepanje).