Zakon održanja mase – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
uvod |
||
Red 5:
Površnim posmatranjem nekih procesa u prirodi (kao što su rast drveta, [[sagorevanje]] sveće ili [[isparavanje]] vode) može se doći do ubeđenja da [[materija]] može nastati i nestati. Međutim pažljivim posmartanjem može se utvrditi da ovo nije slučaj. Materija može da promeni svoj oblik, [[agregatno stanje]] i sl. ali ne može nastati ni iz čega ili nestati.
Ovaj zakon se ponekada i naziva '''zakon o neuništivosti materije''', koji glasi: ''Materija se ne može uništiti, niti ni iz čega stvoriti, ona može samo da se menja i da prelazi iz jednog u drugi oblik.''
Zakon neuništivosti [[materija|materije]] se izražava [[Jednadžba kontinuiteta|jednadžbom kontinuiteta]].
== Istorija ==
Linija 43 ⟶ 45:
Drugim rečima, umesto dva fundimentalna zakona: zakona o održanju mase i zakona o držanju energije, postoji samo jedan princip. Međutim, pri bilo kojoj hemijskoj promeni praćenoj promenom temperature, desiće se i odgovarajuća promena mase. Po Ajnštajnovoj formuli, mora se dio ukupne mase ('''m''') reaktanata pretvoriti u energiju ('''''E''''') kemijske reakcije prema relaciji: '''''E = mc<sup>2</sup>''''', gdje je '''''c''''' [[brzina svjetlosti]] (2,997925• 10<sup>8</sup>ms<sup> -1</sup>). Odatle slijedi da bi točnost vaganja morala biti najmanje '''1:10<sup>10</sup>''' da bi se ustanovio gubitak mase.
==
* [[Jednadžba kontinuiteta]]
{{DEFAULTSORT:Zakon o održanju mase}}
| |||