Razlike između izmjena na stranici "Tapio Wirkkala"

m
===Način rada i umjetnička filozofija===
Godine 1953. jedan engleski likovni kritičar je napisao: „U finskom pristupu primijenjenoj umjetnosti postoji stalno izbjegavanje strojne preciznosti obrisa i oblika, i povratak prisutnosti stvaratelja u životu predmeta, sa svim izmišljotinama i nepredviđenim vibracijama njegovih kreativnih prstiju.“ Ova misao savršeno opisuje rad Tapia Wirkkale, koji je, premda je bio modernistički dizajner, imao podsvijest majstora-obrtnika. Wirkkala je sam jednom rekao: „Moj rad rukama mnogo mi znači. Rekao bih da on ima gotovo terapeutsko djelovanje, kada kiparim i kada oblikujem prirodne materijale. To me na neki način prenosi u drugi svijet – svijet u kojem oči na vrhovima mojih prstiju slijede pokret i promjenu oblika, čak i onda kada me moje oči u glavi izdaju.“
 
Ovakav Wirkkalin pristup bio je snažna protuteža racionaliziranom međunarodnom modernizmu toga vremena. Tu je protutežu ojačala i romantična slika Finske, koja je tih godina diljem svijeta bila doživljavana kao hrabra mlada zemlja u kojoj su netaknuta priroda i neiskvarena seoska kultura stvorile temelje kvalitetnog dizajna. Stoga je Wirkkala u tom kontekstu bio opisivan kao nordijski „uomo naturale“, prirodni čovjek koji je svojim rukama oblikovao predmete koji su izgledali kao iz sna.
 
[[File:Tapio Wirkkala Aphrodite 1975.jpg|thumb|Vaza Aphrodite, 1975.]]
Ovakav Wirkkalin pristup bio je snažna protuteža racionaliziranom međunarodnom modernizmu toga vremena. Tu je protutežu ojačala i romantična slika Finske, koja je tih godina diljem svijeta bila doživljavana kao hrabra mlada zemlja u kojoj su netaknuta priroda i neiskvarena seoska kultura stvorile temelje kvalitetnog dizajna. Stoga je Wirkkala u tom kontekstu bio opisivan kao nordijski „uomo naturale“, prirodni čovjek koji je svojim rukama oblikovao predmete koji su izgledali kao iz sna.
 
U Finskoj koja je nedugo prije toga stekla nezavisnost i koja se hrabro i na opće iznenađenje relativno uspješno suprotstavila sovjetskoj invaziji u tzv. [[Zimski rat|Zimskom ratu]] 1939., nepuno desetljeće kasniji početak Wirkkalina međunarodnog uspjeha odvijao se u vrijeme širih društvenih kreativnih eksperimenata koji su se spontano manifestirali i na području primijenjenih umjetnosti. Demokratski ideali funkcionalizma su na neko vrijeme ustupili mjesto idealima Wirkkale i drugih umjetnika njegove "zlatne generacije" (Wirkkala, Franck, Nurmisniemi, Sarpaneva) koji su nadilazili kontekst svakidašnjeg života. Funkcionalizam je tako dobio nov sadržaj i širu interpretaciju koja se temeljila na odlikama materijala i na tehnološkim inovacijama (kod Wirkkale prvenstveno u staklu i šperploči) koje su imale više estetski nego utilitarno-praktični karakter.