Razlike između izmjena na stranici "Tapio Wirkkala"

m
m (Nova slika)
 
Ovakav Wirkkalin pristup bio je snažna protuteža racionaliziranom međunarodnom modernizmu toga vremena. Tu je protutežu ojačala i romantična slika Finske, koja je tih godina diljem svijeta bila doživljavana kao hrabra mlada zemlja u kojoj su netaknuta priroda i neiskvarena seoska kultura stvorile temelje kvalitetnog dizajna. Stoga je Wirkkala u tom kontekstu bio opisivan kao nordijski „uomo naturale“, prirodni čovjek koji je svojim rukama oblikovao predmete koji su izgledali kao iz sna.
 
U Finskoj koja je nedugo prije toga stekla nezavisnost i koja se hrabro i na opće iznenađenje relativno uspješno suprotstavila sovjetskoj invaziji u tzv. [[Zimski rat|Zimskom ratu]] 1939., nepuno desetljeće kasniji početak Wirkkalina međunarodnog uspjeha odvijao se u vrijeme širih društvenih kreativnih eksperimenata koji su se spontano manifestirali i na području primijenjenih umjetnosti. Demokratski ideali funkcionalizma su na neko vrijeme ustupili mjesto idealima Wirkkale i drugih umjetnika njegove "zlatne generacije" (Wirkkala, Franck, Nurmisniemi, Sarpaneva) koji su nadilazili kontekst svakidašnjeg života. Funkcionalizam je tako dobio nov sadržaj i širu interpretaciju koja se temeljila na odlikama materijala i na tehnološkim inovacijama (kod Wirkkale prvenstveno u staklu i šperploči) koje su imale više estetski nego utilitarno-praktični karakter.
 
[[File:Tapio Wirkkala Aphrodite 1975.jpg|thumb|Vaza Aphrodite, 1975.]]
 
U Finskoj koja je nedugo prije toga stekla nezavisnost i koja se hrabro i na opće iznenađenje relativno uspješno suprotstavila sovjetskoj invaziji u tzv. [[Zimski rat|Zimskom ratu]] 1939., nepuno desetljeće kasniji početak Wirkkalina međunarodnog uspjeha odvijao se u vrijeme širih društvenih kreativnih eksperimenata koji su se spontano manifestirali i na području primijenjenih umjetnosti. Demokratski ideali funkcionalizma su na neko vrijeme ustupili mjesto idealima Wirkkale i drugih umjetnika njegove "zlatne generacije" (Wirkkala, Franck, Nurmisniemi, Sarpaneva) koji su nadilazili kontekst svakidašnjeg života. Funkcionalizam je tako dobio nov sadržaj i širu interpretaciju koja se temeljila na odlikama materijala i na tehnološkim inovacijama (kod Wirkkale prvenstveno u staklu i šperploči) koje su imale više estetski nego utilitarno-praktični karakter.
 
Slijedeći jednostavne forme finskog krajolika i prirode s kojima je uvijek bio u neposrednom doticaju, te majstorski poznavajući odlike prirodnih materijala koje je rado oblikovao vlastitim rukama, Wirkkala je tijekom pedesetih i šezdesetih godina revolucionarizirao ne samo finski i skandinavski, nego i svjetski dizajn. Svi oni se danas temelje na tim postignućima Wirkkale i njegove zlatne generacije, premda ih zapravo rijetko uspijevaju ponoviti.