Arhimedov zakon – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 53:
== Način otkrića ==
[[datoteka:Archimedes water balance.gif|mini|desno|Arhimedov mogući način dokazivanja čistoće zlata u kruni.]]
Postoji anegdota (prema [[Vitruvije|Vitruviusu]]) koja govori kako je Arhimed otkrio da [[zlato|zlatna]] [[kruna]], napravljena za kralja [[Hieron ll.|Hierona ll.]], nije od čistog zlata. Kada je zlatna kruna u obliku [[lovorov vijenac|lovorovog vijenca]] napravljena, od Arhimeda je zatraženo da utvrdi je li kruna od čistog zlata ili je nečasni zlatar umiješao i [[srebro]]. Pri tom nije smio oštetiti krunu. Problem je bio kako odrediti [[volumen]] ([[obujam]]) krune pomoću kojeg bi se uz poznatu [[masa|masu]], odredila [[gustoća]] zlata. Rješenje je došlo za vrijeme kupanja. Primijetio je da se ulaskom u kadu podigla razina [[voda|vode]]. Shvatio je da je to način kojim bi se mogao izračunati i obujam krune. Dijeljenjem mase krune s njenim obujmom izračunala bi se gustoća [[metal]]a u kruni. Manja gustoća od gustoće zlata značilo bi da je zlatu dodano srebro. Našavši rješenje problema, bio je toliko uzbuđen da je, zaboravivši se obući, iz kade istrčao gol na ulicu, vičući [[Heureka]]! ([[grčki|grč.]] εὕρηκα!) - ''Našao sam!''.
Zbog malog volumena zlatne krune praktično bi bilo teško izmjeriti porast nivoa istisnute vode u posudi. Ali princip hidrostatskog tlaka (vidi sliku), danas poznat kao Arhimedov zakon i opisan u njegovoj raspravi ''O plutajućim tijelima'', mogao je poslužiti u rješavanju ovog problema. Po njemu, masa istisnute tekućine razmjerna (proporcionalna) je njenom obujmu. Znači ako dva tijela iste mase, a različitog obujma, uronimo u tekućinu tijelo većeg obujma istiskuje više tekućine, trpi veći [[uzgon]] i postaje lakše od tijela manjeg obujma i [[vaga]] više nije vodoravna. Ovim je dokazano da tijelo većeg obujma (zlatna kruna) ima manju gustoću (zbog dodanog srebra).
== Povezano ==
|