Wikipedija

Osnovne sile – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
čistka
struktura
Red 3:
[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100819.jpg|mini|desno|250 px|[[Nuklearna fuzija]] na [[Sunce|Suncu]]: [[slaba sila]] omogućuje nuklearnu fuziju četiriju [[vodik]]ovih [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] u jezgru [[helij]]a.]]
 
'''Fundamentalne interakcije''', '''osnovneOsnovne sile''' ili '''temeljnofundamentalne međudjelovanjeinterakcije''' ječini međudjelovanje [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]]: [[Gravitacija|gravitacijsko]], [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko]], [[Jaka nuklearna sila|jako]] i [[Slaba nuklearna sila|slabo]]. SvaSve poznatapoznate [[međudjelovanjeSila|međudjelovanjasile]] posljedica su tih 4 temeljnih međudjelovanja.

Jedan od glavnih ciljeva [[Fizika čestica|fizike čestica]] je objašnjenje osnovnih sila objedinjujućom teorijom. Do sada su u [[elektroslaba teorija|elektroslaboj teoriji]] ujedinjeni slabo i elektromagnetsko međudjelovanje u elektroslabo međudjelovanje. <ref> '''temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60770] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2020.</ref>

== Osobine sila ==

Temeljna međudjelovanja međusobno se razlikuju po [[čestica]]ma na koje djeluju, [[jakostjačina|jačini]]i, dosegu i česticama koje ih prenose. Jako međudjelovanje djeluje na kvarkove i gluone, slabo međudjelovanje na kvarkove i [[lepton]]e, elektromagnetsko međudjelovanje na sve čestice nabijene [[električni naboj|električnim nabojem]], a gravitacijsko međudjelovanje na sve čestice koje imaju [[masa|masu]]. Gravitacijsko međudjelovanje između elementarnih čestica je iznimno slabo, slabo međudjelovanje je malo jače, elektromagnetsko još jače i jako je međudjelovanje najjače. Doseg elektromagnetskog i gravitacijskog međudjelovanja je beskonačan, a doseg jakog i slabog međudjelovanja je kratak, približno poput promjera [[atomska jezgra|atomske jezgre]]. Jako međudjelovanje prenose gluoni, elektromagnetsko fotoni, slabo [[W i Z bozoni|W<sup>±</sup> i Z<sup>0</sup> bozoni]] a gravitacijsko [[graviton]]i (koji nisu [[pokus]]ima potvrđeni).
 
{| class="wikitable"
Linija 17 ⟶ 23:
| [[Gravitacija|Gravitacijska]] || [[Opća teorija relativnosti]]<br>(GR, nije kvantna teorija.) || [[graviton]]i || 1 || <math>\frac{1}{r^2}</math> || <math> \infty </math>
|}<sup>(1)</sup> približne veličine. Točne vrijednosti ovise o česticama i energiji.
 
Međudjelovanja elementarnih čestica danas su opisana [[Standardni model|standardnim modelom čestica]], odnosno [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]]. Utemeljena su na umnošku grupa U(1)×SU(2)×SU(3). Svakoj od grupa u tom umnošku svojstven je određeni naboj, koji je izvor pridruženoga baždarnoga bozona, prijenosnika danoga temeljnoga međudjelovanja. Temeljna međudjelovanja prenosi dvanaest baždarnih bozona: foton, elektromagnetsko međudjelovanje, dva masivna W-bozona i neutralni Z-bozon slabo međudjelovanje, i osam gluona jako međudjelovanje kao što to opisuje kvantna kromodinamika (međudjelovanja kvarkova i gluona koji posjeduju jaki naboj nazvan bojom).
Jedan od glavnih ciljeva fizike elementarnih čestica je ujedinjenje temeljnih međudjelovanja. Do sada su u [[elektroslaba teorija|elektroslaboj teoriji]] ujedinjeni slabo i elektromagnetsko međudjelovanje u elektroslabo međudjelovanje. <ref> '''temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60770] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2020.</ref>
 
== Standardni model ==
{{Glavni|Standardni model čestica}}
 
Međudjelovanja elementarnih čestica danas su opisana [[Standardni model|standardnim modelom čestica]], odnosno [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]]. Prema standardnom modelu postoje 3 temeljne sile prirode. To su elektromagnetska, slaba nuklearna i jaka nuklearna sila. Gravitacija iako je jedna od temeljnih sila prirode, ipak nije dio standardnog modela. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako povezati gravitaciju sa standardnim modelom. Taj zadatak pokazao se vrlo teškim i nedostižnim. Međutim, postoje neki teorijski dokazi da su se u ranijoj povijesti [[svemir]]a reakcije čestica događale pri vrlo visokim [[energija]]ma, tako da su ove 4 sile počele djelovati na vrlo slične načine. [[Fizičar]]i ovo vide kao znak da postoji jedna temeljna sila prirode, bitnija od 4 prethodno navedene sile.
 
Za razliku od gravitacijske i elektromagnetske sile, slaba i jaka nuklearna sila su praktički tek nedavno otkrivene. Razlog tomu je što te sile imaju točno određen domet. Na udaljenostima većim od određenog dometa, ove [[sila|sile]] postaju nemjerljivo male. Domet jake sile je 10<sup>−15</sup> m, a slabe sile 10<sup>−17</sup> m. Dakle, ove dvije sile imaju domet manji od [[atom]]skih veličina budući da su mjere (dimenzije) atoma 10<sup>−10</sup> m u [[promjer]]u. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Osnovne_sile