Nacionalni park Una – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 20:
| službena stranica = [http://nationalpark-una.ba/bs/ www.nationalpark-una.ba]
}}
'''Nacionalni park „Una“''' se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. To je jedinstvena prirodna cjelina, koja se prostire dolinom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]], donjeg toka rijeke [[Unac]], desne pritoke Une sve do rječice Krke, a obuhvata i orografske padine [[Plješivica|Plješivice]], [[Grmeč]]a i [[Osječenica|Osječenice]]. Područje Nacionalnog parka je na teritoriji opštine [[Bihać]].<ref>[http://nationalpark-una.ba/bs/ Nacionalni park Una - Zvanični sajt]</ref>
Rezultati Studije izvodljivosti su neosporno dokazali potrebu za zaštitu područja što je prihvaćeno od strane organa vlasti u BiH donošenjem Zakona o Nacionalnom parku „Una“ 2008 godine.
Zakonom o NP Una se štiti prostor ukupne veličine 19.800 ha, od čega u režimu stroge i usmjerene zaštite ukupno 13.500 ha, a u režimu usmjerenog razvoja oko 6300 ha. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite po posebnom režimu dopuštaju se i određene tradicionalne privredne djelatnosti. U području usmjerenog razvoja dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zatečenih privrednih djelatnosti, te turizma, uz uslov da su svi usklađeni s lokalnim specifičnostima i vrijednostima. <ref>[http://www.fmoit.gov.ba/download/Zakon%20o%20NP%20Una%2044%2008.pdf Zakon o NP]</ref>
[[File:Waterfall on Una river in Martin Brod.jpg|mini|desno|Slapovi na Uni u Martin Brodu]]
== Rijeke ==
Posebnost za rijeku Unu je izrazita dužina njenog «sedrotvornog» toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih pećina, sedrenih ostrva, barijera i slapova), te s posebnim oblicima kotlina ([[Martin Brod]], [[Kulen Vakuf]], Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa, uzvodno i nizvodno od Martin Broda te nizvodno od Štrbačkog buka. U ovom dijelu Una nosi obilježja planinske rijeke sa slapovima: veliki vodopad u Martin Brodu, [[Štrbački buk]], Troslap, Dvoslap i Ripački slap. Niz Martinbrodski vodopad i Štrbački buk voda se obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova gradeći jedinstvene sedrene tvorevine. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. Mahovine - briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcita, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina.
== Flora i fauna ==
Na ovom području se nalaze brojne rijetke i endemične vrste biljaka: [[lincura]] (Gentiana lutea), pjegava lincura (Gentiana punctata), [[runolist]] (Leontopodium alpinum Cass.), klekovina
Fauna Nacionalnog parka "Una" po svim svojim karakteristikama je možda i najraznovrsnija u ovom dijelu Europe. Na području Nacionalnog parka zabilježeno je više od 120 vrsta ptica. Prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjače (Chelonia) i ljuskaši (Squamata). U rijekama je 15 vrsta riba.
Među 60-ak prisutnih vrsta sisavaca koji nastanjuju područje Nacionalnog parka 9 pripada kukcojedima (''Insectivora''), 16 šišmišima (''Chiroptera''), 13 zvijerima (''Carnivora''), 3 redu parnoprstaši (''Arctiodactyla'') 17 glodavcima (''Rodentia'') i 1 redu dvojezupci (''Lagomorpha'').
== Historija ==
Ovaj prostor je i u kulturno-povijesnom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, od kuda potječu bogata [[Arheologija|arheološka]] nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.<ref>[http://www.unaspringoflife.com/pdf/una307325953.pdf Nacionalni park Una - Kulturno historijski spomenici]</ref>
[[File:Rmanj u Bosni 1884 Th. Mayerhofer.png|mini|desno|Manastir i stari grad Rmanj (Milančeva kula) u Martin Brodu krajem XIX vijeka]]
=== Spomenici kulture ===
[[Stari grad Rmanj|Srednjovjekovni grad Rmanj]] je podignut krajem 14- ili početkom 15. vijeka na ušću Unca u Unu.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3994 |title=Stari grad Rmanj |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 6. 2016}}</ref> Po zapisima iz 1396 god. ovaj se grad nazivao ''Konuba''. Gradski bedemi su porušeni do temelja, a sačuvala se samo obla Milančeva kula, visoka oko 10 metara.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
[[Manastir Rmanj|Pravoslavni manastir Rmanj]] u Martin Brodu, važno je duhovno središte na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije). Narodna tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Branković (1418/19-1492) - kćerki srpskog despota [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], a ženi grofa Urliha II Celjskog.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bihac_manastir%20BOS%20kompl.pdf |title= Manastir Rmanj|work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref>
[[Orašac]] je srednjovjekovni grad koji je pripadao Humskoj župi, a kasnije osmanski grad u sastavu Ostrovičke kapetanije i nalazi se na strmom brežuljku iznad istoimenog mjesta.
[[Stari grad Ostrovica|Srednjovjekovni grad
== Reference ==
{{reference|2}}
== Vanjske veze ==
| |||