Gravitacija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
struktura |
|||
Red 22:
== Povijest ==
Iako je
=== Aristotelov intuitivni pristup ===
Linija 30 ⟶ 31:
# Kvalitet : pustimo telo da padne na zemlju. Svaki fragment tela pada jer ga Zemlja privlači, on stiče brzinu nezavisno od ostalih fragmenata. Brzina pada ne zavisi od broja fragmenata, jer su svi oni identični. Ne zavisi ni od ukupne mase tela jer svi fragmenti padaju istovremeno. Brzina pada je dakle kvalitet tela nezavisan od njegovog kvantiteta.
Otuda, iako su intuitivno bliski, pojmovi težine i brzine pada se razlikuju. Kada se ispuštaju predmeti različitog oblika, recimo lopta od pene i od metala istih dimenzija, i kada je putanja pada dovoljno duga, postaće primetno da usled otpora vazduha dolazi do razlike u brzini pada. Galilej je bio prvi naučnik koji je shvatio ovaj razlog.
=== Istraživanje Galileo Galileja ===
{{main|Slobodan pad}}
[[Galileo Galilej]]
Oko [[1604]]. godine, Galilej uočio činjenicu: kada se predmet ispusti, njegova početna brzina je nula, a kada padne na Zemlju, ima brzinu. Zaključak je da se brzina menja tokom pada. Galilej je predložio jednostavan zakon: brzina tela je proporcionlna vremenu koje je prošlo od početka pada: ''brzina = konstanta × vreme''.<ref>[[Galileo]] (1638), ''Two New Sciences'', [http://oll.libertyfund.org/?option=com_staticxt&staticfile=show.php%3Ftitle=753&chapter=109891&layout=html&Itemid=27 First Day] Salviati speaks: "If this were what Aristotle meant you would burden him with another error which would amount to a falsehood; because, since there is no such sheer height available on earth, it is clear that Aristotle could not have made the experiment; yet he wishes to give us the impression of his having performed it when he speaks of such an effect as one which we see."</ref>
Dalje je zaključio (računom koji liči na [[integralni račun]] koji će kasnije otkriti Njutn i Lajbnic) da je rastojanje koju telo pređe pri padu: ''rastojanje = konstanta × 0,5 × vreme²''
|