Duga – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa sr wiki
mNema sažetka izmjene
Red 5:
[[Datoteka:Fogbow spectre and glory filtered.jpg|mini|300px|desno|Bela ili maglena duga. Unutra se vidi i [[Glorija (optika atmosfere)|glorija]].]]
 
'''Duga''' je [[optika|optička]] i [[meteorologija|meteorološka]] pojava koji se pojavljuje na nebu, kada se sunčevi zraci [[Prelamanje svetlosti|prelamaju]] kroz sitne [[voda|vodene]] kapi, najčešće nakon [[kiša|kiše]]. Duga se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada posmatrač stoji okrenut leđima [[Sunce|Suncu]] i gleda u smeru toga zastora.<ref>{{cite web|title=Dr. Jeff Masters Rainbow Site|url=http://www.wunderground.com/blog/JeffMasters/the-360degree-rainbow|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150129105423/http://www.wunderground.com/blog/JeffMasters/the-360degree-rainbow|archive-date=29. 1. 2015.}}</ref> Zraci svetlosti se tada razlažu na svoje osnovne komponente, stvarajući optičku predstavu u vidu trake različitih [[boja]], što u stvari predstavlja spektar svetlosti. ''Unutrašnja-primarna duga'' nastaje kada se sunčev zrak jednom prelomi sa poleđine kapljice. Plava svetlost se prelama pod većim uglom nego crvena svetlost, ali zbog refleksije sa poleđine kapi, plava svetlost izlazi pod manjim uglom od crvene. Zato je plava boja sa unutrašnje strane, a crvena sa spoljašnje strane primarne duge. ''Spoljašnja-sekundarna duga'' nastaje kada se sunčev zrak dvostruko prelomi sa poleđine kapljice. Plava svetlost se prelama pod većim uglom pa je stoga ona sa spoljašnje strane, a crvena sa unutrašnje strane sekundarne duge.
 
Sredina luka leži na crti koja spaja posmatračevo oko s [[Veštački izvori svetla|izvorom svetlosti]], i to tako da otklon crvenog zraka, zbog loma i odbijanja, iznosi 42[[Stepen (ugao)|°]], a za plavi zrak 40°, pa se pod tim otklonom i vidi luk glavne duge. Unutrašnji luk sekundarne duge vidi se pod uglom od 52°. Duga se može pojaviti i na [[magla|maglenim]] kapljicama, raspršenim kapljicama [[vodopad]] i na kapljicama [[Rosa (padavina)|rose]] (''bela duga''). Delimično tumačenje glavne duge dao je već u 16. veku [[Markantun de Dominis|Mark de Dominis]], a nešto kasnije potpuno tumačenje dali su [[Rene Descartes|Rene Dekart]] i [[Isaac Newton|Isak Njutn]]. Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom [[George Biddell Airy|Džordž Bidel Eri]] (1837.) i austrijski meteorolog [[Josef Maria Pertner|Josef Marija Pertner]] (1897).<ref>[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=16489 ''Duga''], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>