Wikipedija

Polarizacija – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
sa hr wiki
 
Nema sažetka izmjene
 
Red 3:
* [[elektrokemijska polarizacija]] je pojava [[električni napon|električnoga napona]] suprotnoga naponu [[Galvanski elementi|galvanskoga članka]] ili narinutomu naponu pri [[elektroliza|elektrolizi]], zbog čega napon na stezaljkama članka opada ili sasvim nestaje, a provođenje elektrolize zahtijeva uspostavljanje napona na stezaljkama barem jednakoga protunaponu polarizacije. Polarizacija može nastati zbog izlučivanja neke [[Kemijska tvar|tvari]] na [[elektroda|elektrodi]], na primjer [[vodik]]a na katodi [[John Frederic Daniell|Daniellova]] galvanskoga članka, ili pri [[Elektroliza vode|elektrolizi vode]], zbog toga što se u okolini elektroda koncentracija [[elektrolit]]a povećava ili smanjuje (koncentracijska polarizacija). U oba slučaja nastaje protunapon polarizacije zbog stvaranja novoga članka, u prvom slučaju članka kojemu je razvijena tvar (na primjer vodik) jedna od elektroda, a u drugom slučaju članka u kojem se [[električna energija]] stvara pri izjednačenju različitih [[koncentracija]] elektrolita u obama elektrodnim prostorima. Sprječavanje polarizacije (depolarizacija) ili njezino izbjegavanje glavni je problem pri elektrolizi i pri konstrukciji galvanskih članaka.
* [[polarizacija svjetlosti]] je pojava nesimetričnog [[titranje|titranja]] [[Elektromagnetsko polje|električnoga i magnetskoga polja]] koje šireći se čini [[svjetlost]]. Nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: [[refleksija|refleksijom]], [[dvolom]]om ili [[raspršenje]]m. Svjetlost je linearno polarizirana ako [[električno polje]] stalno titra u istoj ravnini, kružno polarizirana ako se ravnina titranja električnoga polja jednoliko vrti (u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom smjeru), djelomično polarizirana ako titranje električnoga polja nije jednakih [[amplituda]] u svim ravninama, te nepolarizirana ako električno polje jednako titra u svim ravninama okomitim na smjer širenja svjetlosti.
** '''polarizacija svjetlosti refleksijom''' nastaje pri upadu zrake svjetlosti na granicu optičkih sredstava, gdje svjetlost djelomično prolazi [[Refrakcija|lomeći se]], a djelomično se [[refleksija|reflektira]]. Reflektirani i lomljeni snopovi djelomično su polarizirani tako da su im ravnine polarizacije međusobno okomite. Ravnina polarizacije reflektirane svjetlosti okomita je na ravninu refleksije, dok je ravnina polarizacije lomljene svjetlosti u ravnini refleksije, odnosno loma. Ako reflektirana i lomljena zraka zatvaraju pravi kut, dolazi do potpune, '''linearne polarizacije'''. Tada kut upadne zrake svjetlosti ''α'' zadovoljava [[Brewsterovo pravilo]]:
 
::<math>\theta_\mathrm{B} = \arctan\!\left(\frac{n_2}{n_1}\right)\!</math>
 
::gdje su ''n<sub>1</sub>'' i ''n<sub>2</sub>'' [[Indeks loma|indeksi loma]] sredstava.
 
** '''polarizacija svjetlosti dvolomom''' nastaje pri prolasku svjetlosti kroz neke [[Anizotropija|anizotropne]] [[kristal]]e (na primjer [[kalcit]], [[kvarc]]) u kojima se, osim redovite lomljene zrake koja se podvrgava [[Snelliusov zakon|Snelliusovu zakonu loma]], pojavljuje još i izvanredna zraka, koja se lomi pod drukčijim kutom. Te su dvije zrake linearno polarizirane u međusobno okomitim smjerovima.
** '''polarizacija svjetlosti apsorpcijom''' nastaje pri prolasku svjetlosti kroz [[tvar]] koja propušta svjetlost samo određene polarizacije. U dikroitičnim [[dvolom]]nim kristalima (na primjer [[turmalin]]) jedna se zraka apsorbira, a propuštena se zraka polarizira. Svjetlosna jakost propuštene svjetlosti jednaka je polovici svjetlosne jakosti upadne nepolarizirane svjetlosti.
** '''polarizacija svjetlosti u atmosferi''' nastaje [[raspršenje]]m svjetlosti na česticama zraka. Područje najjače polarizacije nalazi se pod kutom od 90° u odnosu na [[Sunce]], na primjer kada je Sunce u obzoru, najjače je polarizirana nebeska svjetlost blizu [[obzor]]a ([[horizont]]a). <ref> '''polarizacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49081] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
* [[magnetna polarizacija]] ili [[magnetna susceptibilnost]] (oznaka ''χ<sub>m</sub>'') je [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje svojstvo [[Kemijska tvar|tvari]] da mogu biti [[Magnetizacija|magnetizirane]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]].
 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Polarizacija