Elektromagnetizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
uvod |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2:
'''Elektromagnetizam''' je grana [[Klasična fizika|klasične fizike]] koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost [[Električni naboj|električnih]] i [[magnetizam|magnetskih pojava]], objašnjava [[svjetlost|svjetlosne pojave]] i zakone [[optika|optike]], te sve ostale vrste [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Elektromagnetizam uključuje proučavanje [[Elektromagnetska sila|elektromagnetne sile]], jedne od četiri [[osnovne sile]] u prirodi, dok su ostale tri su [[jaka interakcija]], [[slaba interakcija]] i [[gravitacija]].<ref>{{cite book|last1=Ravaioli|first1=Fawwaz T. Ulaby, Eric Michielssen, Umberto|title=Fundamentals of applied electromagnetics|url=https://archive.org/details/fundamentalsappl00ulab|url-access=limited|date=2010|publisher=Prentice Hall|location=Boston|isbn=978-0-13-213931-1|page=[https://archive.org/details/fundamentalsappl00ulab/page/n12 13]|edition=6th|ref=Ulaby13}}<!--|accessdate=6 November 2014--></ref>
Razvoj elektromagnetizma započeo je početkom 19. stoljeća pokusima [[Hans Christian Ørsted|Ørsteda]] i [[Michael Faraday|Faradaya]], proširio se teorijskim radovima [[James Clerk Maxwell|Maxwella]], koji je sve zakonitosti elektromagnetizma sažeo u četiri jednadžbe ([[Maxwellove jednadžbe]]), [[pokus]]ima i teorijskim radovima [[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentza]] i [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertza]], a vrhunac je dosegnuo u [[Posebna teorija relativnosti|specijalnoj teoriji relativnosti]] [[Albert Einstein|Einsteina]]. <ref> '''elektromagnetizam''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17627] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Teoretski domašaji elektromagnetizma, a posebno definisanje [[Brzina svetlosti|brzine svetlosti]] zasnovane na njenim osobinama pri propagiranju kroz materiju ([[Permeabilnost (elektromagnetizam)|permeabilnost]] i [[dielektrična konstanta|permitivnost]]), su doveli do razvoja specijalne [[Specijalna teorija relativnosti|teorije relativnosti]].
Linija 199 ⟶ 201:
|}
==
[[Elektromagnetska indukcija|Elektromagnetna indukcija]] je indukcija elektromotorne sile u kolu promenom magnetnog fluksa koji je povezan sa kolom. Ova pojava je prvobitno istraživana između 1830. i 1831. godine od strane Džosefa Henrija i Majkla Faradeja koji su otkrili da kada se [[magnetsko polje|magnetno polje]] oko [[elektromagnet]]a povećava i smanjuje, [[električna struja]] se pojavljuje u obližnjem [[električni provodnik|provodniku]]. Struja takođe može biti pobuđena konstantnim pomeranjem [[magnet]]a i unutar i van namotaja žice ili pomeranje provodnika blizu stalnog magneta. Indukovana elektromotorna sila je srazmerna učestalosti promene magnetnog fluksa koji preseca kolo.▼
== Primjena ==
=== Elektromagnet ===
▲Sa izuzetkom [[Gravitacija|gravitacije]], elektromagnetski fenomen je definisan [[Kvantna elektrodinamika|kvantnom elektrodinamikom]] (koja uključuje elektrodinamiku kao ograničavajući faktor), uzrok je skoro svih fizičkih pojava koje ljudska čula mogu da prepoznaju bez dodatnih pomagala, uključujući tu svetlost i druga elektromagnetska zračenja, celokupnu hemiju, većinu mehanike (osim gravitacije) i, naravno [[magnetizam]] i [[elektricitet]]. Magnetni jednopoli i (i [[Žilbertovi dipoli]])
{{Glavni|Elektromagnet}}
'''Elektromagnet''' je [[naprava]] koja pokazuje [[magnet]]ska svojstva samo dok njome teče [[električna struja]]. Naime, električna struja u prostoru oko [[Električni vodič|električnog vodiča]] kroz koji prolazi stvara[[ magnetsko polje]]. Za razliku od trajnoga [[magnet]]a, kojemu je magnetičnost trajno svojstvo, elektromagnet je privremeni magnet jer prestankom toka struje nestaje i magnetsko polje.
Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći električna struja. Što je u zavojnici više zavoja, to je jače magnetsko polje uz jednaku električnu struju, a ono se pogotovo silno poveća ako se u unutrašnjost zavojnice umetne jezgra od [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a velike [[Magnetska permeabilnost|magnetske permeabilnosti]]. Kao i trajni magnet, elektromagnet privlači željezne predmete koji se nalaze u njegovoj blizini, a jednako tako ima najmanje dva magnetska pola.
▲[[Elektromagnetska indukcija|Elektromagnetna indukcija]] je indukcija elektromotorne sile u kolu promenom magnetnog fluksa koji je povezan sa kolom. Ova pojava je prvobitno istraživana između 1830. i 1831. godine od strane Džosefa Henrija i Majkla Faradeja koji su otkrili da kada se [[magnetsko polje|magnetno polje]] oko [[elektromagnet]]a povećava i smanjuje, [[električna struja]] se pojavljuje u obližnjem [[električni provodnik|provodniku]]. Struja takođe može biti pobuđena konstantnim pomeranjem [[magnet]]a i unutar i van namotaja žice ili pomeranje provodnika blizu stalnog magneta. Indukovana elektromotorna sila je srazmerna učestalosti promene magnetnog fluksa koji preseca kolo.
Najjednostavnija je i najčešća primjena elektromagneta za nastanak upravljane privlačne [[sila|sile]], a to se rabi za pomicanje i držanje pri dizanju i premještanju željeznih predmeta u različitim elektrostrojarskim [[konstrukcija]]ma. Na tome se osniva primjena elektromagneta u [[sklopni aparat|sklopnim aparatima]], elektromagnetskim [[slušalica]]ma i [[mikrofon]]ima, [[Mjerni instrument|mjernim električnim instrumentima]] i drugo. Vrlo je važna primjena elektromagneta za stvaranje jakih magnetskih polja potrebnih za elektromehaničku pretvorbu energije u [[električni generator|električnim generatorima]] i [[elektromotor|električnim motorima]]. U takvim primjenama elektromagneti imaju više pari magnetskih polova, a mogu biti smješteni na [[stator]]u ili [[rotor]]u velikih [[Električni strojevi|električnih strojeva]]. Vrlo jaka magnetska polja, potrebna za rad s velikim i složenim instrumentima u [[laboratorij]]skim uvjetima (maseni [[spektrometar]], [[akcelerator čestica]] i drugo), mogu se ostvariti samo primjenom snažnih elektromagneta. <ref> '''elektromagnet''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17626] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
=== Elektromagnetski zvučnik ===
{{Glavni|Zvučnik}}
Elektromagnetski zvučnik je [[naprava]] u kojoj se [[električna energija]] pretvara u [[magnet]]sku, a magnetska u [[energija|mehaničku]], odnosno [[Energija zvuka|akustičnu energiju]]. Na [[pol]]nim nastavcima jednog permanentnog (stalnog) magneta nalaze se dvije električne zavojnice, spojene u seriju. Ispred polnih nastavaka nalazi se [[željezo|željezna]] pločica, takozvana [[kotva]]. Kotvu privlače polni nastavci, pa je ona savijena prema dolje. Kada kroz zavojnicu teče [[izmjenična struja]] koja stalno mijenja svoj smjer, a time i smjer magnetskog polja, jakost će se magnetskog polja potkovastog magneta izmjenično pojačavati i slabiti. Zbog promjenjivog privlačenja, kotva će vršiti mehaničke [[titranje|titraje]] koji se prenose na [[membrana|membranu]]. Titraji membrane, koja može biti izgrađena u obliku lijevka, prouzrokuju [[zvuk|zvučne]] titraje.
== Literatura ==
Linija 220 ⟶ 230:
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vidi još ==
* [[Magnetizam]]
* [[Elektricitet]]
{{Commonscat|Electromagnetism}}
| |||