Dualizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 3:
Postoje dualizmi [[materija|materije]] i [[sila|sile]], kauzaliteta i finaliteta, slobode i nužnosti u filozofiji, kvantiteta i kvaliteta u [[priroda|prirodi]], [[siže]]a i [[stil]]a u [[umetnost|umjetnosti]], muškog i ženskog pola u [[biologija|biologiji]] itd.
 
== FilozofskoU značenjefilozofiji ==
 
U [[filozofija|filozofiji]], dualizam je mišljenje — oprečno [[monizam|monizmu]] — da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske „supstancije“, dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i telo, odnosno ideja i materija.
[[Datoteka:Yin_yang.svg|180p|desno|mini|[[Jin i jang]] simboliše dualizam svih stvari u prirodi prema shvatanju [[taoizam|taoističke]] filozofije.]]
Linija 12 ⟶ 13:
Dualizam se relativno rijetko javlja kao čisti dualizam, tj. nauka o iskonskoj i nesvodljivoj dvojnosti cvijeta. Kod većine filozofa krije se pod dualističkom fasadom uverenje o apsolutnom prioritetu bilo duhovnog, bilo materijalnog faktora stvarnosti, i tako se prividni dualizam konačno razrjeđuje u idealistički ili materijalistički pogled na cvijet (vidi Materijalizam). Dualizmu i pluralizmu (koji tvrdi postojanje mnoštva izvornih principa) suprotstavlja se monizam, učenje (koje je npr. zastupao B. Spinoza) da se svekolika stvarnost, duhovna i čulna, da se sve njene protivrečnosti i razlike mogu izvesti iz jednog jedinstvenog izvornog principa (vidi Monizam).
 
== ReligijskoU značenjereligiji ==
 
ReligioznaU religiji, dualizam je nauka o dva principa, dvije sile, koje se od iskona bore za prevlast i konačnu pobjedu u svijetu. Oprečni principi definišu se kao različito: kao dobro i zlo, svjetlost i tama, muškost i ženstvenost (jin i jang kod Kineza), Ormuzd i Ahriman (u prastaroj persijskoj Zoroastrovoj religiji), bijeli i crni bog (u veri starih Slavena), bog i satan (u manihejizmu, naučanju persijskog verskog reformatora Manija, 216- 276). Primijenjen ne samo na prirodu i životne manifestacije, nego i na društvene — klasne i ekonomske — odnose, dualizam manihejskog tipa osobito se snažno izrazio u reforminim „heretičkim“ pokretima između IX i XIII veka (bugarski i bosanski bogumili, patareni, hatari, albigenezi, valdenzi itd.).
 
== Značenje uU fizici ==
Religiozna nauka o dva principa, dvije sile, koje se od iskona bore za prevlast i konačnu pobjedu u svijetu. Oprečni principi definišu se kao različito: kao dobro i zlo, svjetlost i tama, muškost i ženstvenost (jin i jang kod Kineza), Ormuzd i Ahriman (u prastaroj persijskoj Zoroastrovoj religiji), bijeli i crni bog (u veri starih Slavena), bog i satan (u manihejizmu, naučanju persijskog verskog reformatora Manija, 216- 276). Primijenjen ne samo na prirodu i životne manifestacije, nego i na društvene — klasne i ekonomske — odnose, dualizam manihejskog tipa osobito se snažno izrazio u reforminim „heretičkim“ pokretima između IX i XIII veka (bugarski i bosanski bogumili, patareni, hatari, albigenezi, valdenzi itd.).
 
== Značenje u fizici ==
U fizici, dvostruko svojstvo vala i korpuskula; osnovno svojstvo materije, prema kojemu svaka elementarna čestica ima svojstva valnog gibanja, a elektromagnetski talasi svojstva čestica.