Wikipedija

Braća Miladinov – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene Sashko1999 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Edgar Allan Poe
oznaka: vraćanje
Red 1:
{{Naselje (HR)
[[Datoteka:Konstantin Miladinov.jpg|mini|200px|desno|Konstantin Miladinov]]▼
| ime =Braća Miladinov<br /><small>Dimitar Miladinov</small><br />Konstantin Miladinov
 
| ime_genitiv =Braća Miladinovi
'''Braća Miladinov''', '''Dimitar''' ([[Struga]], [[1810.]] - [[Carigrad]], [[23. siječnja]] [[1862.]]) i '''Konstantin''' Miladinov ([[Struga]], [[1830.]] - [[Carigrad]], [[18. siječnja]] [[1862.]]), bili su [[Bugari|bugarski]]<ref>U njihovoj prepisci oba braća se samoidentifikuju kao Bugari, vidi: [http://www.promacedonia.org/bugarash/dmp/index.html Братя Миладинови – преписка. Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков (Българска академия на науките, Институт за история. Издателство на БАН, София 1964)]; na hrvatskom: Braća Miladinov - prepiska. Prikupio, komentirao i redaktisao Nikola Trajkov (Bugarska akademija znanosti, Povijesni institut, Sofija 1964.)</ref> pjesnici i folkoristi, osnivači su nacionalnog preporoda u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]<ref>Slavko Slišković, Strossmayer i Bugari, Hrvatsko-bugarski odnosi u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2005, 328: "U isto vrijeme s osnutkom Akademije Strossmayer se na još jedan osobit način povezuje s Bugarima i pomaže razvoj bugarske književnosti. Naime, Strossmayerovim zalaganjem tiskane su "B'lgarski narodni pesni" braće Dimitra i Konstantina Miladinovih".</ref> sredinom devetnaestog stoljeća.
| slika_panorama = Споменик на Миладиновци.JPG
 
| veličina_slike =280px
==Obitelj Miladinov==▼
| opis_slike =Spomenik braći ispred rodne kuće u [[Struga|Strugi]]
Dimitar i Konstantin Miladinov rođeni su u obitelji grnčara '''Riste Miladinova''' i njegove supruge '''Sultane'''. To je bila brojna obitelj s osmero djece, od toga šest sinova: ''Dimitrij'', ''Tane'', ''Naum'', ''Mate'', ''Apostol'' i ''Konstantin'' i dvije kćeri: ''Ana'' i ''Krsta''.▼
| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
 
| lokacija_info ={{flag|Makedonija}}<br />{{flag|Bugarska}}
== Životopis ==
}}
 
'''Braća Miladinov''', ''Dimitar'' ([[Struga]], [[1810|1810.]] - [[Istanbul]], [[23. 1.|23. januar]] [[1862]]) i ''Konstantin''([[Struga]], [[1830]]. - [[Istanbul]], [[18. 1.|18. januar]] [[1862]].), bili su pjesnici i folkoristi, ključne figure nacionalnog preporoda u [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]] sredinom [[19. vijek]]a.
====Školovanje====▼
▲==Obitelj Porodica Miladinov ==
''Dimitar'' je od [[1829]]. školovan u [[Janjina (Grčka)|Janjini]] i samostanu Sv. Nauma u [[Ohrid]]u, tako da je [[1830]]. postao učitelj u Ohridu. Ostala braća su osnovno školovanje završila u [[Struga|Strugi]], a gimnaziju u [[Janjina (Grčka)|Janjini]] ([[Grčka]]). Srednji brat ''Naum Miladinov'' je završio ''Duhovnu akademiju'' na patrijaršijskom univerzitetu '''Halki''' u [[Carigrad]]u, gdje je diplomirao na odsjeku za [[glazba|glazbu]] i [[gramatika|gramatiku]]. ''Naum'' je [[1843]]. napisao glazbeni udžbenik, prvi takve vrste u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Puno je pomogao braći u skupljanju građe za Zbornika jer je zapisivao i note.▼
▲Dimitar i Konstantin Miladinov rođeni su u obiteljiporodici [[Struga|struškog]] grnčara '''Riste Miladinova''' i njegove suprugežene '''Sultane'''. To je bila brojna obiteljporodica s osmero djece, od toga šest sinova: ''Dimitrij'', ''Tane'', ''Naum'', ''Mate'', ''Apostol'' i ''Konstantin'' i dvije kćeri: ''Ana'' i ''Krsta''.
 
[[Datoteka:Bratia miladinovi dom struga.jpg|thumb|desno|300px|Rodna kuća braće Miladinov iz Struge]]
Najmlađi brat ''Kostantin'' diplomirao je [[1852]]. godine na Filozofskom fakultetu u [[Atena (grad)|Ateni]], na odsjeku za [[Novogrčki jezik|grčku]] filologiju.▼
== Biografija ==
▲==== Školovanje ====
▲'''Dimitar''' je od [[1829]]. školovan u [[Janjina (Grčka)|Janjini]] i samostanu[[Manastir SvSveti Naum|Manastiru sv. Nauma]] u [[Ohrid]]u, tako da je [[1830]]. postao učitelj u Ohridu. Ostala braća su osnovno školovanje završila u [[Struga|Strugi]], a gimnaziju u [[Janjina (Grčka)|Janjini]] ([[Grčka]]). Srednji brat '''Naum Miladinov''' je(([[1817]].-[[1895]].) završiopolazio je ''Duhovnu akademiju'' na [[Vaseljenska patrijaršija|patrijaršijskom]] univerzitetu[[univerzitet]]u '''Halki''' u [[CarigradIstanbul]]u, gdje je diplomirao na odsjeku za [[glazbaMuzika|glazbumuziku]] i [[gramatika|gramatiku]]. ''Naum'' je [[1843]]. napisao glazbenimuzički udžbenik, prvi takve vrste u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Puno je pomogao braći u skupljanju građe za Zbornika''Zbornik'' jer je zapisivao i note.
 
▲Najmlađi brat '''Kostantin''' diplomirao je [[1852]]. godine na ''Filozofskom fakultetu'' u [[Atena (grad)|Ateni]], na odsjeku za [[Novogrčkigrčki jezik|grčku]] filologiju.
==== Pedagoški rad ====
S diplomama školovanih učitelja, braća su se vratila u svoj rodni kraj i otpočelapočela pedagoškuraditi karijerukao učitelji. Radeći u školi u [[Ohrid]]u Dimitar se susreo s poznatim ruskim slavistom Viktorom Grigorovičem. Taj susret bio je presudan za otkrivanjenjega, jer ga je potakao da skuplja narodne pjesme i običaje [[makedonci|makedonskog]] naroda. Nedugo iza tog Dimitar je uz pomoć braće počeo prikupljati građu za budući ''Zbornik'' pjesama i narodnih običaja.
ljubavi za skupljanje narodne građe [[Bugari|bugarskog]] [[narod]]a u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]]. Nedugo zatim Dimitar je uz pomoć braće počeo prikupljati građu za ''Zbornik''.
 
U tomto vremenuvrijeme [[Republika Makedonija|Makedonija]] je bila pod vlašću [[Otomansko carstvoCarstvo|OtomanskogOsmanskog carstva]] i ne samo što njezinje narod trpi o sluganski položaj u odnosu na vladajuće [[islam]]sko stanovništvo, već je u duhovnom pogledu bio podvrgnut [[Helenizacijagrčki jezik|helenizaciji]] preko crkvenih vlasti koje su bile podčinjene [[CarigradskaVaseljenski patrijaršijapatrijarh Carigrada||carigradskom]] [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]], a on je bio [[Grci|Grk]].
[[Datoteka:Dimitar Miladinov.jpg|thumb|levo|160px|Dimitar Miladinov]]
▲[[Datoteka:Konstantin Miladinov.jpg|minithumb|200pxlevo|desno160px|Konstantin Miladinov]]
''Dimitar Miladinov'' je bio panslavistički orijentiran i želio da se u tadašnju nastavu uvede slavenski jezik (bugarski - makedonski, jezik toga kraja) umjesto grčkog, zbog tog je vrlo brzo došao u sukob sa malobrojnim grkofilima u [[Bitola|Bitoli]], osobito s [[mitropolit]]om ''Miletosom''. Zbog toga je napustio [[Bitola|Bitolu]] i otišao raditi u obližnje selo ''Trnovo'' među [[Vlasi|Vlahe]]. Putovao je po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] ([[Vojvodina]]) i upoznao se s idejama [[ilirski pokret|ilirizma]], za koje se odmah vatreno zagrijao i prihvatio ih kao svoje.
Po povratku u rodnu [[Struga|Strugu]] [[1856]]., Dimitar odlučuje poslati mlađeg brata ''Konstantina'' na studij [[Slavenski jezicislaveni|slavenske]] [[Filologijafilologija|filologije]] u [[Moskva|Moskvu]], na tamošnjetamošnji ''CarskoCarski sveučilišteuniverzitet''. Ponijevši skupljeni materijal za budući Zbornik, ''Konstantin'' radije uz studij, iradio na realizacijipripremi Zbornika,prikupljenog priprema materijalmaterijala za tisakobjavljivanje. UsputU to vrijeme se i sam počinjeprihvatio pera i počeo pisati poeziju., Ii pored toga što nije napisao puno (svega 15 pjesama), njegova poezija zauzima grandiozno mjesto u makedonskoj lirici, već zbog jednogjedne naslovapjesme - '''T'ga za jug'''. Pjesmakoja je prvipostala putasinonim objavljena u bugarskom listuza [[DunavskiRepublika lebedMakedonija|Dunavskom lebeduMakedoniju]], koji je izdavao istaknuti bugarski revolucionar [[Georgi Rakovski]].<ref>„Дунавски лебед“, г. I, 1860, бр. 20.</ref> Ta pjesma je prevedena na 42 jezika u sedamdesetak prepjeva. Teška ruska zima i slabo materijalno stanje ''Konstantina'', uzrokovale su da oboli dovodeod dotad opakeneizlječive bolesti - [[Tuberkulozatuberkuloza|tuberkuloze]] [[1859]]. NijeU [[Moskva|Moskvi]] nije uspio ni u nakaninamjeri da uobjavi Moskvisvoj objavidugo pripremani - ''Zbornik narodnih umotvorina'', ponajviše zbog velikog otpora pravoslavnih crkvenih krugova, koji suse slušalinisu htjeli zamjeriti - [[CarigradskaVaseljenska patrijaršija|CarigradskuCarigradskoj patrijaršijupatrijaršiji]].▼
 
UZbog lipnjutog je u junu [[1860]]. napuštanapustio [[Moskva|Moskvu]] ne završivši studijstudije, i vraćakrenuo sena put kući preko [[Beč]]a. Tu se srećesusreo ssa biskupom [[Josip Juraj StrossmayerŠtrosmajer|Strossmayerom]], s kojim je imao kontakte još u Moskvi jer ga je informirao o svojim nastojanjima da tiskaobjavi svoj Zbornik. [[Josip Juraj Štrosmajer|Josip Juraj Strossmayer]] prihvaćaprihvatio je ideju da on financira izdavanje zbornika i šaljeposlao ''Konstantina'' u [[Zagreb]], gdje se njegov ''Zbornik'' trebao odštampati.▼
''Dimitar Miladinov'' je bio panslavistički orijentiran i ubrzo je došao u sukob sa grkofilima u [[Bitola|Bitoli]], osobito s [[mitropolit]]om ''Venediktom''. Zbog toga je napustio Bitolu i otišao raditi u obližnje selo ''Trnovo'' među [[Vlasi|Vlahe]]. Putovao je po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] ([[Vojvodina]]) i upoznao se s idejama [[Ilirizam|ilirizma]], za koje se odmah vatreno zagrijao i prihvatio ih kao svoje. U drugom dijelu 50-ih Dimitar Miladinov započeo svoju aktivnu borbu protiv grčkog svećenstva i za uspostavu moderne bugarske obrazovanja i crkve.<ref>Кузман Шапкарев, МАТЕРИАЛИ ЗА ВЪЗРАЖДАНЕТО НА БЪЛГАРЩИНАТА В МАКЕДОНИЯ, Неиздадени записки и писма, Български писател, София, 1984, МАТЕРИАЛИ ЗА ЖИВОТООПИСАНИЕТО НА ПРИСНОПАМЕТНИТЕ БРАТЯ ХР. МИЛАДИНОВИ, ДИМИТРИЯ И КОНСТАНТИНА, [http://www.kroraina.com/knigi/bmark/ksh/ksh_bm_2a.htm Учителствуванието, дейността им по българското възраждание и трагическата им смърт в цариградските темници (1854–1862 г.)].</ref>
[[FileDatoteka:Bulgarian Folk Songs Miladinov1.jpg|right|thumb|150pxdesno|200px|Prva stranica orginalnog zbornika iz 1861. Bugarske narodne pjesme, 1861]]▼
==== Bugarske narodne pjesme ====▼
''Zbornik narodnih pjesma i običaja braće Miladinov'' odštampan je 24. juna [[1861]]. u štampariji Ante Jakića iz [[Zagreb]]a pod naslovom - '''Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov'''. To je nakraju ispala knjiga od 600 makedonskih narodnih pjesama i 77 bugarskih (koje je mu je ustupio bugarski folklorist Vasilije Čolakov da popune slog). Sve do štampanja, knjiga je imala radni naslov '''Makedonske narodne pjesme'''. <ref>{{cite web |url=http://dns1.vjesnik.hr/html/2001/07/01/ClanakTx.asp?r=kul&c=3|title=Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi |publisher=www.vjesnik.hr |accessdate = 25. 04. 2009.}}</ref> Promjena naslova knjige u zadnji trenutak pred objavljivanje, je predmet kontraverzi i polemika koje traju do danas. Naslov ''Bugarske narodne pjesme'' prvi put se pojavio u pismu ''Čolakova'' [[Franjo Rački|Franji Račkom]] upravo pred samu realizaciju. U rječničkom dodatku nalazio se i prvi dio [[makedonija|makedonsko]] - [[hrvatska|hrvatskog]] rječnika što ga je ''Miladinov'' bio spreman objaviti u cijelosti (2000 riječi), ali je odustao zbog veličine Zbornika.<ref> Miladinov Konstantin: Da vidam Ohrid, Struga da vidam, Priredio Borislav Pavlovski, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zavičajna naklada "Žakan Juri", Zagreb - Pula 2001., ISBN 953-96314-5-9 </ref>
 
Zbornik je izazvao velik odjek u [[Slavistikaslavistika|slavističkim]] krugovima, kao i u [[EuropaEvropa|europskojevropskoj]] kulturnoj javnosti.▼
▲Po povratku u rodnu [[Struga|Strugu]] [[1856]]., Dimitar odlučuje poslati mlađeg brata ''Konstantina'' na studij [[Slavenski jezici|slavenske]] [[Filologija|filologije]] u [[Moskva|Moskvu]], na tamošnje ''Carsko sveučilište''. Ponijevši skupljeni materijal za budući Zbornik, ''Konstantin'' radi uz studij i na realizaciji Zbornika, priprema materijal za tisak. Usput i sam počinje pisati poeziju. I pored toga što nije napisao puno (svega 15 pjesama), njegova poezija zauzima grandiozno mjesto u makedonskoj lirici, već zbog jednog naslova - '''T'ga za jug'''. Pjesma je prvi puta objavljena u bugarskom listu [[Dunavski lebed|Dunavskom lebedu]], koji je izdavao istaknuti bugarski revolucionar [[Georgi Rakovski]].<ref>„Дунавски лебед“, г. I, 1860, бр. 20.</ref> Ta pjesma je prevedena na 42 jezika u sedamdesetak prepjeva. Teška ruska zima i slabo materijalno stanje ''Konstantina'' dovode do opake bolesti - [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] [[1859]]. Nije uspio ni u nakani da u Moskvi objavi ''Zbornik narodnih umotvorina'', ponajviše zbog velikog otpora pravoslavnih crkvenih krugova, koji su slušali [[Carigradska patrijaršija|Carigradsku patrijaršiju]].
''Konstantin'' je, sretan zbog ispunjenja životnog sna, sredinom srpnjajula [[1861]]. napustio [[Zagreb]] i krenuo za rodnu [[Struga|Strugu]]. Usput se zadržao u [[Beograd]]u, gdje je saznao da mu brat ''Dimitar'' leži već preko pola godine utamničen u turskom zatvoru. I tako je umjesto za Strugu krenuo put [[CarigradIstanbul|Carigrada]]a, gdje je su i onnjega utamničenuhapsili pod optužbom da je špijun. Pod nikad razjašnjenim okolnostima braća Miladinov su umrla u Carigradskom[[Istanbul|carigradskom]] zatvoru [[1862]]. godine.▼
 
** Makedonska nauka ne upotrebljava naziv - ''Bugarske narodne pjesme'', sakupljene od braće Miladinov, već samo ''Zbornik braće Miladinov''.
▲U lipnju [[1860]]. napušta Moskvu ne završivši studij i vraća se kući preko [[Beč]]a. Tu se sreće s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]], s kojim je imao kontakte još u Moskvi jer ga je informirao o svojim nastojanjima da tiska Zbornik. [[Josip Juraj Strossmayer]] prihvaća ideju da on financira izdavanje zbornika i šalje
== Bilješke ==
''Konstantina'' u [[Zagreb]], gdje se ''Zbornik'' ima tiskati.
 
▲====Bugarske narodne pjesme====
▲[[File:Bulgarian Folk Songs Miladinov1.jpg|right|thumb|150px|Bugarske narodne pjesme, 1861]]
Dana 24. lipnja [[1861]]. iz tiskare Ante Jakića iz [[Zagreb]]a izašao je iz tiska ''Zbornik narodnih umotvorina braće Miladinov'' - '''Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov''', djelo od 600 narodnih pjesama iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] i 77 iz [[Bugarska|Bugarske]] (koje je ustupio bugarski folklorist Vasilije Čolakov). Problematiziranje, pa čak i brisanje riječi "Bugarske" je tipično za jugoslavenske i post-jugoslavenskih povjesničara iz suvremene [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].<ref>[http://www.oei.fu-berlin.de/en/projekte/nation-building/project_team/project_directors/brunnbauer/index.html Ulf Brunnbauer], [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html Drevna Nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historiografski mitovi u Republici Makedoniji (BJRM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119190416/http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html |date=19. studenoga 2011. }}, Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Institut za istoriju Sarajevo, 2003, 307-308: Makedonski povjesničari naglašavaju one intelektualce iz XIX stoljeća koji su se izjašnjavali kao 'Makedonci', štagod da su oni sami pod tim podrazumijevali. Naprimjer, u svom značajnom nedavnom radu Povijest makedonske nacije, eminentni književni povjesničar [[Blaže Ristovski]] govori o makedonskom karakteru pisaca, pjesnika, i drugih intelektualaca, za koje se onda može kazati da su bili prvaci makedonskog nacionalnog 'buđenja' u XIX i ranom XX stoljeću. Ukoliko su se neke od tih osoba u nekom trenutku izjašnjavale kao Bugari, Ristovski se naveliko trudi da naglasi kako oni to nisu tako mislili. Naprimjer, Ristovski navodi da je podrška Krste Misirkova - 'najeminentnijeg, najznačajnijeg i najaktivnijeg makedonskog kulturnog i nacionalnog radnika prije oslobođenja' - aneksiji Makedonije od strane Bugarske nije održavala 'njegova iskrena uvjerenja i osjećanja', već je bila 'diktirana okolnostima toga vremena'. Drugi povjesničar smjelo objavljuje da braća Miladinov - druga dvojica koji se smatraju prvacima makedonstva - naprosto nisu imali na umu nacionalnost kad su se izjašnjavali kao 'Bugari', jer su zapravo bili Makedonci.</ref><ref>Leslie Benson, Yugoslavia: A Concise History, Palgrave Macmillan, 2004, {{ISBN|978-1-4039-1566-5}}, p. 89: In one respect, however, Macedonian nationalism threw up a problem which the Party could not ignore: the question of the status of the
Macedonian language. If, as Dr Johnson remarked, languages are the pedigrees of nations, then the Slav inhabitants of Macedonia were by any reasonable linguistic criteria part of the Bulgarian nation. The codification of colloquial Macedonian, approved by ASNOM as the official
language of the Macedonian state (ASNOM’s phrase), was the workof a Commission for Language and Orthography, whose recommendations were accepted officially on 3 May 1945. The construction and dissemination of a distinctive Macedonian language was the medium through which a sense of Macedonian identity was to be fixed. The dialects chosen as the norm were far more akin to standard Bulgarian than to Serbian, but that was irrelevant to its political uses as the vehicle for the invention of an entire national tradition, in which (as so often in the Balkans) the question of language dominated. The past was systematically falsified to conceal the fact that many prominent ‘Macedonians’ had supposed themselves to be Bulgarian, and generations of students were taught the pseudo-history of the Macedonian nation. The mass media and education were the key to this process of national acculturation, speaking to people in a language that they came to regard as their Macedonian mothertongue, even if it was perfectly understood in Sofia.</ref> Unatoč toj teoriji Dimitar Miladinov je pisao o "bugarskih pjesama" već u [[1846]] u svojoj korespondenciji s ruskim prof. Grigorovič.<ref>"Братя Миладинови – преписка", Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков, Българска академия на науките, Институт за история, Издателство на БАН, София 1964, 13-17, [http://www.kroraina.com/knigi/bugarash/dmp/dmp_001_010.htm#1 u pismu od 25. veljače 1846].</ref> Također Konstantin Miladinov definira folklorne materijale kao "Bugarski" u svojoj predanosti biskupa Strossmayera u početnih dijelova zbirke.<ref>БѪЛГАРСКИ НАРОДНИ ПѢСНИ СОБРАНИ одъ БРАТЬЯ МИЛАДИНОВЦИ ДИМИТРІЯ И КОНСТАНТИНА и издани одъ КОНСТАНТИНА, ЗАГРЕБЪ, 1861, [http://www.kroraina.com/knigi/bugarash/bnpesni/bm_kym_stossmajer.htm ВАША ПРЕВОЗВИШЕНОСТЬ И ПРЕСВѢТЛОСТЬ!].</ref>
 
U rječničkom dodatku nalazio se i prvi dio makedonsko-hrvatskog rječnika što ga je ''Miladinov'' bio spreman objaviti u cijelosti (2000 riječi), ali je odustao zbog veličine Zbornika.<ref>Miladinov Konstantin: Da vidam Ohrid, Struga da vidam, Priredio Borislav Pavlovski, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zavičajna naklada "Žakan Juri", Zagreb - Pula 2001., {{ISBN|953-96314-5-9}}</ref>
 
▲Zbornik je izazvao velik odjek u [[Slavistika|slavističkim]] krugovima, kao i u [[Europa|europskoj]] kulturnoj javnosti.
▲''Konstantin'' je, sretan zbog ispunjenja životnog sna, sredinom srpnja [[1861]]. napustio Zagreb i krenuo za rodnu [[Struga|Strugu]]. Usput se zadržao u [[Beograd]]u, gdje je saznao da mu brat ''Dimitar'' leži već preko pola godine utamničen u turskom zatvoru. I tako je umjesto za Strugu krenuo put [[Carigrad]]a, gdje je i on utamničen pod optužbom da je špijun. Pod nikad razjašnjenim okolnostima braća Miladinov su umrla u Carigradskom zatvoru [[1862]]. godine.
 
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske povezniceveze ==▼
* [http://www.krorainapromacedonia.com/knigiorg/bugarash/bnpesni/index.htm "''Bugarske narodne pjesme"'', Zagreb, 1861. godina, fototipija]▼
* [http://www.gbiblsk.edu.mk/adm/images/zbornik.pdf Zbornik (na makedonskom)] {{PDF}} {{mk icon}}
 
{{DEFAULTSORT:Miladinov, braća}}
▲==Vanjske poveznice==
 
▲*[http://www.kroraina.com/knigi/bugarash/bnpesni/index.htm "Bugarske narodne pjesme", Zagreb, 1861. godina, fototipija]
 
[[Kategorija:Makedonski pisci]]
{{GLAVNIRASPORED:Miladinov}}
[[Kategorija:SjevernomakedonskiBugarski književnicipisci]]
[[Kategorija:BugarskiAuthority književnicicontrol]]
 
[[bg:Константин Миладинов]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Braća_Miladinov