Kraško polje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 109.122.123.232 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog oznaka: vraćanje |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 3:
== Način postanka ==
U [[geomorfologija|geomorfologiji]] kraška polja su najveći površinski oblici u [[krečnjak|krečnjačkim terenima]], koji grade kraški predeo. Polja nastaju tektonskim spuštanjem terena između paralelnih ili subparalelnih [[rased]]a. Tako nastalu depresiju, kasnije, oblikuje [[kraški proces]], pa kraško polje ima sve odlike [[Kras (geomorfologija)|kras]]a.<ref>[https://geografijazasve.me/2017/02/19/kraska-polja/ Kraška polja - Geografija za sve]</ref>
== Odlike ==
=== Reke ===
Kraška polja su veće ravne [[dolina|doline]] najčešće zatvorene sa svih strana [[planina]]ma, koje se naglo izdižu. Krševite planine oko polja apsorbuju znatne količine padavina koje se kroz propusnu stijenu cijede u podzemlje. Kada naiđe na nepropusnu stijenu voda ponovno izbija na površinu, obično u jednom kraju polja, u obliku jednog ili više raštrkanih izvora. Iz njih često teku reke, jer taloženjem [[lapor]]a i [[Glina|gline]] nastaje nepropusna podloga, pa se održavaju na površini, protječući blago nagnutim poljima, slobodno vijugajući, erodirajući obale i stvarajući meandre.<ref name="polja u H"/> U drugom, nižem kraju polja reke naiđu na propusnu kršku stijenu, pa ponovno poniru i nastavljaju svoj put kroz kraško podzemlje. Nazivaju se [[ponornica]]ma. Neke odlaze u [[more]], gdje se pojavljuju u obliku priobalnih izvora i vrulja. Druge se vraćaju na površinu. Jedna ovakva [[rijeka]] može proticati kroz više bliskih polja, koja se stepenasto spuštaju sa rečnim padom. Takav je slučaj sa [[Trebišnjica|Trebišnjicom]].
<ref name="polja u H">[http://prirodahrvatske.com/krska-polja/ Krška polja - Priroda Hrvatske, Prirodno bogatstvo Hrvatske]</ref>
=== Poplave ===
Kraška polja [[Dinaridi|Dinarida]] mogu biti suha, ali su uglavnom podložna periodskim redovnim dugotrajnim poplavama koje su karakteristične za uslove staništa ovih jedinstvenih krajolika.<ref>[https://www.euronatur.org/fileadmin/docs/docs_english/Karst-workshop_October2013/Kraska_polja_BiH_Knjiga_sazetaka_BHS.pdf Ulrich Schwarz - Prva međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarama od državnog i mežunarodnog značaja - ANALIZA POPLAVA NA KRAŠKIM POLJIMA U BOSNI I HERCEGOVINI, Livno, 2013]</ref>
Poplave u kraškim poljima igraju ključnu, ali nedovoljno izučenu ulogu u funkcioniranju i razvoju podzemnih i površinskih kraških ekosistema. Opstanak brojnih endemskih i ugroženih vrsta u kraškim poljima i u podzemnim prostorima vezanima za njih, značajno je ugrožen prirodnim ([[klima]]tskim varijacijama ili promenama), ali sve više i negativnim uticajima izazvanim različitim ljudskim delatnostima.<ref>[https://www.dinarskogorje.com/a4-planine-niske-hercegovine.html Ivo Lučić - TREBIŠNJICA. JUČER NAJVEĆA PONORNICA, DANAS TVORNICA STRUJE, SUTRA…?]</ref> U tom smislu uloga inženjerskih i agrotehničkih radova na smanjivanju trajanja poplava u poljima u kršu potpuno je neistražena, ali je očito da može imati značajne negativne posledice.<ref>[http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/wwf_livno_brosura_preview_1.pdf Krška polja u Dinarskom luku: priroda u stalnom pokretu]</ref>
Dno polja je ravno i plodno ([[humus]]no zemljište), ali zbog zatvorenosti polja biva plavljeno u vreme većih voda. Prema ovome kraška polja delimo na suva (bez ili sa retkim poplavama) i sa povremenim i stalnim jezerima (koja najčešće zauzimaju najniži deo polja). Postoje i kraška jezera koja su veštački poplavljena (na primer [[Nikšićko polje|Nikšićko]]).
Linija 13 ⟶ 20:
== Najpoznatija kraška polja ==
Kraška polja javljaju se širom svijeta, ali najčešće na području Sredozemlja u [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španija|Španiji]], [[Maroko|Maroku]], [[Turska|Turskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (tzv. Lička polja, grupa od pet kraških polja, te [[Gacko polje]]), [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te Crnoj Gori. U Aziji su polja česta u Turskoj i [[Iran]]u, a nekoliko kraških polja postoji i u [[Kina|Kini]]. Polja u kršu brojna su na [[Jamajka|Jamajci]], [[Kuba|Kubi]] i u [[Portoriko|Portoriku]] te u [[Kanada|Kanadi]] (u području Nahanni), dok se u [[SAD]]-u spominje samo jedno polje (Grassy Cave u državi Tennessee).
Najbrojnija skupina kraških polja nalazi se u [[Dinarske planine|Dinarskom planinskom vencu]]. Najpoznatija i najveća kraška polja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su: [[Livanjsko polje]], [[Glamočko polje]], [[Grahovsko polje]], [[Nevesinjsko polje]], [[Gatačko polje]], dok su u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] poznata polja: [[Nikšićko polje]], [[Cetinjsko polje]] i [[Njeguško polje]]. Kraška polja se susreću i u [[Dinarske planine|Dinarskim krajevima]] [[Hrvatska|Hrvatske]]: [[Ličko polje]], [[Krbavsko polje]], [[Petrovo polje (Dalmacija)|Petrovo polje]] i [[Slovenija|Slovenije]].▼
▲Najbrojnija skupina kraških polja nalazi se u [[Dinarske planine|Dinarskom planinskom vencu]]. Najpoznatija i najveća kraška polja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su: [[Livanjsko polje]], [[Glamočko polje]], [[Grahovsko polje]], [[Nevesinjsko polje]], [[Gatačko polje]], dok su u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] poznata polja: [[Nikšićko polje]], [[Cetinjsko polje]] i [[Njeguško polje]]. Kraška polja se susreću i u [[Dinarske planine|Dinarskim krajevima]] [[Hrvatska|Hrvatske]]: [[Ličko polje]], [[Krbavsko polje]], [[Petrovo polje (Dalmacija)|Petrovo polje]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>[http://kraskapolja.ptice.ba/bs/pocetna/ Kraška polja Bosne i Hercegovine]</ref>
== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat|Poljes}}
{{Kraška polja}}
| |||