Bravsko polje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Bravsko - panoramio (1).jpg|desno|thumb|180px|Panorama Bravskog polja, {{Coord|44|32|44|N|16|37|22|E}}]]
'''Bravsko polje''' je manje [[kraško polje]] na sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sa zapada i sjevera ograničeno je planinom [[Grmeč]], sa istoka [[Šiša|Šišom]], a sa juga mu je [[Srnetica (planina)|Srnetica]] koja ga dijeli od [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]]. Samo ime kaže da se stanovništvo skoro isključivo bavilo [[Stočarstvo|stočarstvom]].
 
Lokalno stanovništvo zapadni dio naziva [[Smoljana]], a istočni Bravsko. Administrativno pripada opštinama [[Bosanski Petrovac]] i [[Petrovac]].
 
U [[Geologija|geološkom]] pogledu polje je kraško, sa tipičnim karakteristikama: velika golet, plitka zemlja na stjenovitom podnožju i bezvodnost. U proljeće golet je pokrivena travom tako da je ovo predio sa manjim kraškim izgledom nego slični u Hercegovini. Polje je prekriveno velikim brojem [[vrtača]] pa se ovdje radi o boginjavom kršu.<ref>Petar Rađenović, Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO</ref>
 
Dužina polja je 23 km, širina svega 2-3 km, nadmorska visina u prosjeku 750-800 metara.
 
Na sredini po dužini, polje donekle mijenja smjer rasprostiranja, i na tom mjestu mu je i najmanja nadmorska visina. U Bravskom polju jedini veći vodotok je Smoljanska rijeka, dužine oko 3 km. Drugi vodotok je Perjanovac u [[Janjila|Janjilima]]. Nedostatak vode bio je ograničavajući faktor za život.
U Bravskom polju jedini veći vodotok je Smoljanska rijeka, dužine oko 3 km. Drugi vodotok je Perjanovac u [[Janjila|Janjilima]]. Nedostatak vode bio je ograničavajući faktor za život.
 
== Historija ==
Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimsku]] cestu. Nekoliko rimskih [[Rimski miljokazi|miljokazi]] i danas postoje. Bio je to dio puta od [[Salona|Salone]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koji je dolazio iz [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], odlazio prema [[Rudnik|rudnicima]] u dolinu [[Sana|Sane]] i dalje za [[Sisak]]. <ref>Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI</ref>Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o prisustvu [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]] na ovom prostoru (nekropola, rimski novac sa likom [[Konstantin Veliki|cara Konstantina]]). <ref name="Antički ljudi>{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Naziv naselja [[Smoljana]] govori da je za vrijeme doseljavanja [[SlaveniTeorije o seobi Slavena|Slavena]], naselje bilo naseljeno od strane jednog ogranka [[Južni Slaveni|slavenskog]] naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na [[Balkan]] doselio iz prostora današnje istočne [[Njemačka|Njemačke]] i pripada Polapskim [[Slaveni]]ma. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj [[Makedonija|Makedoniji]], a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog Polja. <ref name="Antički ljudi"></ref>
 
Iznad polja, u [[Grmeč]]u, na visini od 1400m, nalaze se ostaci monumentalne [[Gradine kod Bosanskog Petrovca|gradine]] čije porijeklo nije istraživano.
Linija 21 ⟶ 20:
 
== Reference ==
{{reflistreference}}
 
== Spoljne veze ==
Linija 28 ⟶ 27:
{{Commons|Category:Bravsko field}}
 
[[Kategorija:Kraška polja]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Petrovac (Republika Srpska)]]