Besmrtnost – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 3:
'''Besmrtnost''' (lat. ''immortalitas'') je stanje oslobođenosti od [[smrt]]i ili uništenja, odnosno stanje večnog života.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">Besmrtnost, Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. ISBN 86-7047-303-8</ref> Pojam besmrtnosti obično označava učenje po kojem [[duša]] nadživljuje telesnu [[smrt]]. Ponekad se odnosi i na [[vječnost|večnost]] [[biće|bića]].
 
Učenje o besmrtnosti može uključiti samo preživljavanje duše shvaćene kao duhovne suštine privremeno smeštene u telu ili može uključivati [[vaskrsenje|uskrsnuće]] tela, kao u [[abrahamske religije|avramskim religijama]]. Teorija lične besmrtnosti glasi da ćemo posle sopstvene smrti živeti drugi život, odnosno nastaviti da živimo večno.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
 
Činjenica je da neke od crta ličnosti mogu nastaviti postojanje i nakon smrti. Nečije delo, slava ili ozloglašenost, ili [[gen]]i, mogu svakako opstati u duhovima ili telima drugih.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
== Shvatanja ==
Prema [[Platon]]ovoj filozofiji moguće je da [[duša]] nadživi propast tela. Za [[Aristotel]]a, duša je forma tela, i ne može postojati bez njega kao odvojena supstancija, kao što osmeh ne može postojati bez lica.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> U platonističkim i neoplatonističkim tradicijama besmrtnost se pre doživljava kao bezvremenost, gde je cilj mudrog čoveka živeti izvan vremena, a ne živeti večno.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
 
== U filozofiji ==
Teorija lične besmrtnosti naglašava da ćemo posle sopstvene smrti (kao smrti koju utvrđuju drugi) živeti drugi život, odnosno nastaviti da živimo večno.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
 
Prema [[Platon]]ovoj filozofiji moguće je da [[duša]] nadživi propast tela. Za [[Aristotel]]a, duša je forma tela, i ne može postojati bez njega kao odvojena supstancija, kao što osmeh ne može postojati bez lica.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> U platonističkim i neoplatonističkim tradicijama besmrtnost se pre doživljava kao bezvremenost, gde je cilj mudrog čoveka živeti izvan vremena, a ne živeti večno.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
Činjenica je da neke od crta ličnosti mogu nastaviti postojanje i nakon smrti. Nečije delo, slava ili ozloglašenost, ili [[gen]]i, mogu svakako opstati u duhovima ili telima drugih.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
 
== Argumenti ==
Linija 24 ⟶ 23:
== Vidi još ==
* [[Smrt]]
* [[Vječnost|Večnost]]
* [[Vaskrsenje]]
* [[Reinkarnacija]]
* [[Odnos duše i tela]]
 
[[Kategorija:Smrt]]