Al-Farabi – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Izvori: + |
sa sr wiki |
||
Red 23:
Takođe pokazuje uticaj [[neoplatonizam|neoplatonizma]] — smatra da je [[stvaranje]] [[emanacija]], a tela u prostoru slika [[duša sveta|duše sveta]]. <ref name="Oksfordski filozofski rečnik">Al-Farabi, Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. ISBN 86-7047-303-8</ref> Njegovo delo „Grad vrlina“ predstavlja verziju [[Platon]]ove „Države“, koja je opis idealnog društva gde cvetaju sve vrline.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
== Biografija ==
Abu Nasr el Farabi je rođen u [[Farab]]u, u današnjem [[Otrar]]u u [[Kazahstan]]u, koji se nalazio na [[Put svile|Putu svile]]. Učio je [[islamska filozofija|filozofiju]] i [[logika|logiku]] kod [[nestorijanstvo|nestorijanskih hrišćana]] Juhane ibn Gajlana i Abu Bišra Mataa ibn Junusa. Farabi je proputovao mnoge krajeve islamskog sveta, uključujući i [[Egipat]] i [[Damask]]. Pred kraj života pozvan je na dvor Sajfudavla, hamdanitskog vladara [[Damask]]a, gde je umro u 80. godini.<ref name="Kratka istorija islamske filozofije">Halilović, T., Halilović, S. i Halilović, M. (2014), ''Kratka istorija islamske filozofije'', Beograd, Centar za religijske nauke „Kom”.</ref>
== Dela ==
Prema mišljenju mnogih istraživača i pisaca, Farabi je utemeljivač islamske filozofije, s obzirom na to da je prvi u svetu predstavio potpuno samostalnu filozofsku školu. On je takođe utemeljio političku filozofiju u [[islam]]u i ostavio iza sebe dragocena dela iz te oblasti, od kojih možemo izdvojiti: ''Arau ahl al-madina al-fadila'' [Mišljenja stanovnika „vrlog grada”], ''Tahsil as-sa'ada'' [Sticanje blaženstva] i ''Kitab as-sijasat al-madanijja'' [Građanska politika].<ref name="Kratka istorija islamske filozofije"/>
Farabi je u islamskom svetu bio poznat kao vrhunski poznavalac [[Logika|logike]]. Logiku je učio kod slavnog logičara Abu Bišra Mataa ibn Junusa (umro [[940]].). Kifti i Ibn Abi Usajbi'a tvrde da je Farabi za kratko vreme prevazišao svog učitelja u logici iako je bio mnogo mlađi od Abu Bišra.<ref name="Kratka istorija islamske filozofije"/>
Farabi je takođe napisao mnoge druge knjige u kojima maestralno iznosi svoja učenja. Naravno, kad je reč o nekim naslovima, postoji sumnja u to da li su ispravno njemu pripisani.
Kao što u [[filozofija|starogrčkoj filozofiji]] [[Aristotel]] prvi put prezentuje sistemsku kategorizaciju nauka, iako on nije prvi [[filozof]] niti prvi [[naučnik]], u islamskom svetu [[El Kindi|Kindi]] i njegovi učenici, koji su pre ostalih počeli da se bave filozofijom u islamu, nisu uspeli da predstave novi sistemski pogled na nauku i [[metodologija|metodologiju]] nego je to prvi učinio Farabi u svom delu ''Ihsa al-'ulum'' [Prebrojavanje nauka]. Ovu knjigu kasnije na [[latinski jezik]] prevodi Domingo Gundisalvo pod naslovom ''De scientiis''.<ref name="Kratka istorija islamske filozofije"/>
== Farabijevi savremenici i njegovi naslednici ==
Od Farabijeve smrti [[950]]. godine, do naučnog uspona [[Ibn Sina|Ibn Sine]] početkom XI veka − u periodu koji je potrajao nekih pedesetak godina − pojavio se veliki broj učenjaka i uticajnih autoriteta u islamskom svetu. Neki od njih bili su direktni učenici i sledbenici Farabijeve filozofske škole, dok su drugi u svojim filozofskim istraživanjima sledili Kindijeve doktrine. <ref name="Kratka istorija islamske filozofije"/>
Neki od Farabijevih sledbenika i naslednika su:
* [[Jahja ibn Adij]];
* Abu Sulejman Sidžistani;
* [[Abul-Hasan Amiri]];
* [[Abu Hajan Touhidi]].
== Literatura ==
* Halilović, T., Halilović, S. i Halilović, M. (2014), ''Kratka istorija islamske filozofije'', Beograd, Centar za religijske nauke „Kom”, str. 27—44.
== Izvori ==
{{reflist}}
==
* [http://www.centarkom.rs/vol-ll-2-2013/ Politika i etika od tradicije do moderniteta s osvrtom na Farabijevu političku filozofiju]
{{
{{normativna kontrola}}
Linija 38 ⟶ 64:
[[Kategorija:Islamski filozofi]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni filozofi]]
[[Kategorija:Ontolozi]]
[[Kategorija:Idealisti]]
|