Razlike između izmjena na stranici "Radivojevići"

Poveljom iz 1408. god. koju je izdao [[Stjepan Ostoja|kralj Ostoja]], Radivojevići su dobili posjede na desnoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]] u njenom donjem toku, zapadno do [[Cetina|Cetine]], u zaleđu [[Biokovo|Biokova]], a na sjeveru do lanca planina [[Čvrsnica]], [[Raduša]] i [[Ljubuša]]. Koliko se zna Radivojevići nisu nikad uspjeli ostvariti svoje planove da dobivene posjede pretvore u oblast (državu), kako je bilo zamišljeno. Među najjače predstavnike porodice spadaju vojvoda Juraj Radivojević i vojvoda Ivaniš Vlatković. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51515 Hrvatska enciklopedija]</ref>

####Ivaniš Vlatković Prije pada Bosne pod tursku vlast, zadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] poslao je svoju ženu u [[Split]]. U njenoj pratnji nalazilo se nekoliko velikaša, a među njima i knez Ivaniš Vlatković. Nakon dolaska u [[Hrvatska|Hrvatsku]] nastavio je rat s Turcima[[Turci]]ma, zaustavivši se najprije u Klisu[[Klis]]u, a nakon pada [[Klis]]a odlazi u [[Senj]]. Njegovi unuci, Radoje i Vukan Vlatković su stekli brojne zasluge u ratovanju s Turcima, te će ta činjenica dovesti i do potvrde plemstva (grb Radoja i Vukana Vlatkovića).