Verzija na datum 6 februar 2017 u 12:27 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nova stranica: mini\|desno '''Glamočko polje''' je kraško polje u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po gradu Glamoču.…		Verzija na datum 4 august 2020 u 14:21 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 2: '''Glamočko polje''' je [[kraško polje]] u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. Ime je dobilo po gradu [[Glamoč]]u. Polje se pruža pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - [[Podgreda]], gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja pri čemu je Gornje polje na nižoj nadmorskoj visini. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba. U kišnom periodu polje je poplavljeno. Sredinom Glamočkog polja se uzdižu dva uzvišenja Homar (982 m) i Apin Brijeg (927 m). == Istorija == {{Glavni\|Gradine kod Glamoča}} Zajedno sa [[Duvanjsko polje\|Duvanjskim]] i [[Livanjsko polje\|Livanjskim poljem]], u [[Iliri\|ilirskiom]] periodu polje pripadalo je plemenu [[Dalmati]], sa jasnom granicom na sjevernim obroncima. Na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima nalaze se ostaci 34 [[Gradina\|gradine]]<ref name="Basler">{{Cite web \|url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH \|title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE \|work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Krajem XX vijeka gradine su arheološki istraživane. <ref name="Govedarica">{{Cite web \|url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf \|title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI \|work= ANUBIH, Godišnjak 1982 \|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> ~~U [[Iliri\|ilirska]] vremena naseljavali su ga~~ [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu\|~~Dalmati]]. [[~~Rimljani]] su kroz polje pravili puteve sa putnim stanicama i naseljima. U toku drugog svjetskog rata služio je kao aerodrom. Tu je poginuo [[Ivo Lola Ribar]].▼ Na Glamočkom polju postoje 64 nekropole sa 674 [[stećak\|stećka]] nastale u srednjem vijeku. ▲U toku ~~drugog~~[[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] služio je kao aerodrom. Tu je poginuo [[Ivo Lola Ribar]]. == Turizam == Uz magistralni put i selo Jakir u mezarju se nalazi nadgrobni nišan iz 1798. god. – Bašića bašluk. Smatra se najmonumentalnijim muslimanskim nadgrobnim spomenikom u Bosni i Hercegovini. Visok je 4,7 metara, valjkaste osnovice nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara. Nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put, na Gradini, pored današnjeg sela Podgradina, nalazi se kockasti kamen (stećak). Stoji na kamenoj podlozi i na samo tri mala kamenčića - piljka, kako kažu mještani. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen. == Literatura == * Enciklopedija Jugoslavije (1958), knjiga 3, s. 468-469 == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.jstor.org/pss/1790565 Naselja u Glamočkom polju]

Glamočko polje – razlika između verzija