Kras (regija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 8:
 
== Kategorizacija ==
[[Datoteka:Snežnik (11567860265).jpg|alt=|lijevo|mini|260x260piksel|Snežnik, najviši vrh Krasa (1.796 m)<center></center>]]
Kroz [[Kasna antika|kasnu Antiku]] i [[srednji vijek]] Kras i [[Ćićarija]] su nazivani Iulia Carsia ili jugoistočnim obroncima [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa.]]
[[Datoteka:Duino-Aurisina-DSCF1402.JPG|mini|277x277piksel|Zaštičen park prirode Duino-Aurisina, jedino područje gdje Kras dodiruje more]]
Linija 24 ⟶ 25:
 
== Geomorfologija ==
Ova se pokrajina naziva i „klasičnim krasom” jer su upravo ovdje neke površine i podzemni [[Kraški proces|kraški]] fenomeni opisani i znanstveno objašnjeni po prvi put. Zbog toga je područje Krasa kod [[Devin|Devina]] (Duino) zaštičen park prirode (Falesiedi di Duino na 107 ha, od toga 63 ha uz more), a Slovenija je [[1994|1994.]] nominirala manji dio Krasa (svog dijela [[Tršćanski Kras|Tršćanskog Krasa]]) za upis na [[UNESCO]]-v [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|popis mjesta svjetske baštine u Evropi]] još [[1994. na filmu|1994.]] godine<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/590/ Classic Karst] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}}</ref>
[[Datoteka:General view of Grotta Gigante from the entry stairs.jpg|mini|270x270piksel|Najveća podemna dvorana u ''grotta Gigante'' - [[Sgonico]]]]
Područje Krasa je visoravan, zapravo [[Vapnenac|vapnenački]] (iz [[Kreda (period)|krede]]) niz uzvisina i udolina uglavno u smjeru SZ-JI, kojem su u podlozi naslage [[Fliš|fliša]] preko kojih su tektonskim pokretima klizno navučene starije vapnenačke naslage (iz [[Pliocen|pleocena]]) pa je time Kras dobio specifičnu ljuskavu strukturu naročito karakterističnu za [[Ćićarija|Ćićariju]] koja čini granicu između [[Istra|Istre]] i Krasa. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli. Tektonskim pokretima nastao je niz poleglih navlaka i pokrovima slična navlačenja što prostor Ktasa čini vrlo složenim. Glavni dio oblikovan je kao niz uporednih grebena s udolinama i terasama između njih, na kotama 400 do 800 m, u kojima su polja s nepropusnim naslagama i naseljima.