Razlike između izmjena na stranici "Kras"

Dodano 48 bajtova ,  prije 1 mjesec
(→‎Geomorfologija: povijest, naselja)
 
= Kras (pokrajina) =
'''Kras''' ([[Hrvatskosrpski|hrv.]] i [[Slovenski jezik|slov.]]), '''Carso''' ([[Italijanski jezik|tal.]]), '''Karst''' ([[Njemački jezik|njem.]] i [[Engleski jezik|engl.]]), '''Iulia Carsia''' ([[Latinski jezik|lat.]]), povijesna pokrajina sjeverno od [[Istra|Istarskog poluotokae]], tj. unutrašnje, sjeverno, područje [[Julija|Julijske pokrajine,]] koje ide od Tršćanskog i [[Goriška|Goriškog]] Krasa na zapadu te visoravan (plato) od [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog]] do [[Kvarnerski zaljev|Riječkog zaljeva]] na istoku te na jugu od sjevernih obronaka [[Ćićarija|Ćićarije]] te na sjeveru do doline rijeke Pivke (s [[Postojna (općina)|opčinom Postojnom]]).
 
Danas se stere u 3 države, [[Gorizia (provincija)|Provincija Gorizia]] i [[Trieste (provincija)|Tršćanska provincija]] (Italija), [[Primorska]] i [[Notranjsko-kraška (regija)|Notranjske kraške]] (Slovenija) i [[Klana|općina Klana]] i zapadni dio [[Matulji|općine Matulji]] ([[Primorsko-goranska županija|Primorsko goranske županije]] - Hrvatska).
 
== Kategorizacija ==
Kroz [[Kasna antika|kasnu Antiku]] i [[srednji vijek]] Kras i [[Ćićarija]] su nazivani Iulia Carsia, tj.ili južnimjugoistočnim obroncima [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa.]]
 
Prema [[Partizione delle Alpi]] (dijelovi Alpa) iz [[1926|1926.]] Kras je svrstavan u dio sistema [[Alpe|alpskog gorja]] i to kao jedna od 26 sekcija Alpa i to kao dvadesetidruga sekcija. Prema tim kriterijima postoji i podpodjela: Mali Kras (Piccolo Carso - grupa 22a, Gorički i Tršćanski Kras) i Istarski Kras (Carso Istriano - grupa 22b). Pojam 'Istarski' se ne odnosi na istarski poluotok, več na pokrajinu Istru koja je pod [[Austro-Ugarska|AU]] obuhvaćala Kras sjeverno od poluotoka.
 
Prema [[SOIUSA]] Kras nije dio Alpa već se svrstava u sistem [[Dinarske planine|Dinarida]] (Dinarske Alpe) proširujući taj pojam koji je ranije podrazumijevao svoj početak na zapadu s [[Velika Kapela|Velikom]] i [[Mala Kapela|Malom Kapelom]] i obroncima [[Velebit|Velebita.]]
 
Prema slovenskoj geografskoj literaturi Kras se dijeli naː Planine Istre i Krasa (oznaka A1); Grupa šume [[Vipavska dolina|doline Vipave]] (Tarnova) (oznaka B1); Grupa područja [[Snežnik (planina)|Snežnik]]-[[Risnjak]] (Monte Nevoso-[[Risnjak]]) (oznaka B2); Široka visoravan južnw (Kraške) Notranjske (oznaka B3).
 
Prema drugim, najprisutnijim kriterijima Kras se dijeli na Tršanski kras (Carso Triestino- Tržački kras), Gorički kras (Carso Goriziano-Goriški kras), sjeverni slovenski Kras (Carso nord sloveno) i južni ćićarijski Kras (Carso di Cicceria), koji je naprostraniji dio Krasa, na zapadu od [[Hrpelje-Kozina|Općine Hrpelje-Kozina]] (kroz koju prolazi granica između Tršćanskog i Ćićarijskog krasa) do Općine [[Klana]], [[Matulji]] i [[Risnjak|Risnjaka]] na istoku.
 
== Vodotokovi ==
 
Kras karakteriziraju tipične kraške pojave [[ponornica]] od kojih je [[Reka (rijeka)|Reka]]-[[Timava]] je najduža površinska rijeka na Krasu (54 km), ujedno i s najduimnajduljim podzemnim tokom od 39 km, zatim je tu rijeka [[Pivka (rijeka)|Pivka]] (27 km) koja ponire u [[Postojnska jama|Postojnsku jamu]]. Rijeka [[Vipava (rijeka)|Vipava]] u zapadnom dijelu Krasa je druga rijeka Krasa po duljini (49 km) koja uvire u [[Soča|Soču]] (IsonoIsonzo) koja svojim južnim dijelom protiče krokroz Kras.
 
Vodostaj mnogobrojnih potoka i rijeka Krasa je tipično nediteranski[[Mediteranski bazen|mediteranski]], sa bujicama u jesernjesen i zimu te izrazito niskim vodistajemvodostajem i presušivanjem u ljetno doba.
 
== Geomorfologija ==
Anonimni korisnik