Kras – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Geomorfologija: nadopuna oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
→Geomorfologija: povijest, naselja oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
||
Red 47:
== Geomorfologija ==
Ova se pokrajina naziva i „klasičnim kršem” jer su upravo ovdje neke površine i podzemni kraški fenomeni opisani i znanstveno objašnjeni po prvi put. Zbog toga je područje Krasa kod [[Devin|Devina]] (Duino) zaštičen park prirode, a Slovenija je [[1994|1994.]] nominirala manji dio Krasa (svog dijela [[Tršćanski Kras|Tršćanskog Krasa]]) za upis na [[UNESCO]]-v [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|popis mjesta svjetske baštine u Evropi]] još 1994. godine<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/590/ Classic Karst] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}}</ref>
Područje Krasa je visoravan, zapravo [[Vapnenac|vapnenački]] (iz [[Kreda (period)|krede]]) niz uzvisina i udolina uglavno u smjeru SZ-JI, kojem su u podlozi naslage [[Fliš|fliša]] preko kojih su tektonskim pokretima klizno navučene starije vapnenačke naslage (iz [[Pliocen|pleocena]]) pa je time Kras dobio specifičnu ljuskavu strukturu naročito karakterističnu za [[Ćićarija|Ćićariju]] koja čini granicu između [[Istra|Istre]] i Krasa. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli. Tektonskim pokretima nastao je niz poleglih navlaka i pokrovima slična navlačenja što prostor Ktasa čini vrlo složenim. Glavni dio oblikovan je kao niz uporednih grebena s udolinama i terasama između njih, na kotama 400 do 800 m, u kojima su polja s nepropusnim naslagama i naseljima.
Na Krasu su formirane mnoge spilje i ponori. Vilenica je prva [[Špilja|spilja]] u Evropi koja je postala popularnom turističkom atrakcijom još početkom [[17. vijek|XVII. st.]]. Među najzanimljivijim spiljama su [[Škocjanske jame]] koje su već upisane na UNESCO-ov popis, te na sjeveroistoku [[Postojnska jama]], [[Otoška jama]], [[Magdalena jama]], [[Črna jama]], [[Pivka jama]] i nekoliko manjih, dok je na zapadu (Tršćanski Kras) najznačajnija [[Grotta Gigante]] (''Briška jama'') u općini [[Sgonico]], koja je dimanzijama od 107 x 65 x 130 m najveća turistička jama na svijetu<ref>[http://www.grottagigante.it/ Grotta Gigante] {{it}} Preuzeto 12. lipnja 2013.</ref>.
== Povijest ==
Naseljavanje Krasa je započeto u [[Željezno doba|željeznom dobu]], nastavilo se u [[Stari Rim|rimsko doba]] izgradnjom niza castrma na [[Rimski putevi|rimskoj cesti]] koja je vodila od [[Trst|Trsta]] (Tergeste) preko Krasa do [[Rijeka (grad)|Rijeke]] ([[Tarsatica]]). Više o povijesti Krasa v. [[Julija]], Povijest. U tom toku od više od 2000 godina čovjek je stvorio kulturni krajolik uklanjanjem kamenja s polja i izgradnjom [[Suhozid|suhoziđa]] koje ovom kraškom području daju jedinstven identitet. Velika količina zidova svjedoči o iznimnoj brizi za skromno plodno poljoprivredno zemljište na kojemu se proizvodi probrano [[vino]] [[teran]].
== Naselja ==
Kras je gušće naseljen u zapadnom, središnjem i sjevernom području dok je slabija naseljenost prema istoku te južnom dijelu (sjeverni obronci [[Ćićarija|Ćićarije]]). Krečući od istoka prema zapadu veća naseljaq su: [[Klana]], [[Veli Brgud]], [[Vele Mune|Mune]], [[Permani]], [[Šapjane]], [[Rupa]], [[Pasjak (Matulji)|Pasjak]], [[Podgrad (Ilirska Bistrica, Slovenija)|Podgrad]], [[Ilirska Bistrica]], [[Knežak (Ilirska Bistrica, Slovenija)|Knežak]], [[Pivka]], [[Postojna]], [[Razdrto (Postojna, Slovenija)|Razdrto]], [[Senožeče]], [[Markovščina]], [[Materija, Kras|Materija]], [[Hrpelje]], [[Kozina]], [[Socerb]], [[Rodik]], [[Škocjan (Škocjan, Slovenija)|Škocjan]], [[Divača]], [[Villa Opicina, Trieste|Villa Opicina]], [[Sežana]] ('glavni grad' Tršćanskog krasa), [[Štorje]], [[Vipava]], [[Štanjel]], [[Ajdovščina]], [[Sistiana]], [[Devin|Duino]], [[Duino-Aurisina]] i [[Gorizia|Gorica]] kao najveći grad na Krasu.
Ruralni dio Krasa se kao i u [[Istra|Istri]] odlikuje kamenim kućama koje su u prošlosti bile pokrivene škriljama (pločastim kamenom, ali danas su zamijenjeni uglavnom mediteranskim [[Crijep|crijepom]]), te s obično uskim prolazom pokrivenim ili balustradom (balkonom, [[Veranda|verandom]]) koja se proteže cijelom dužinom kuće, te s drvenim ogradom i konstrukcijom krova. Tipične korte (dvorišta) su bile ograđene kamenim zidom, a ulaz je bio kroz kameni porton.
Kras je također poznat i po kraskom [[Pršut|pršutu]], a jedno od turističkih atrakcija je i mjesto [[Lipica (Škofja Loka, Slovenija)|Lipica]] iz kojega potječe pasmina konja, [[Lipicanac|Lipicaner]].{{Commonscat|Karst}}
[[Kategorija:Kras| ]]
| |||