Kras – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Kras (geografski pojam): nadopune oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
→Kategorizacija: vodotokovi oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje |
||
Red 32:
Kroz [[Kasna antika|kasnu Antiku]] i [[srednji vijek]] Kras i [[Ćićarija]] su nazivani Iulia Carsia, tj. južnim obroncima [[Alpe|Alpa.]]
Prema [[Partizione delle Alpi]] (dijelovi Alpa) iz [[1926|1926.]] Kras je svrstavan u dio sistema [[Alpe|alpskog gorja]] i to kao jedna od 26 sekcija Alpa i to kao dvadesetidruga sekcija. Prema tim kriterijima postoji i podpodjela: Mali
Prema [[SOIUSA]] Kras nije dio Alpa već se svrstava u sistem [[Dinarske planine|Dinarida]] (Dinarske Alpe) proširujući taj pojam koji je ranije podrazumijevao svoj početak na zapadu s [[Velika Kapela|Velikom]] i [[Mala Kapela|Malom Kapelom]] i obroncima [[Velebit|Velebita.]]
Prema slovenskoj geografskoj literaturi Kras se dijeli naː Planine Istre i Krasa (oznaka A1); Grupa šume [[Vipavska dolina|doline Vipave]] (Tarnova) (oznaka B1); Grupa područja [[Snežnik (planina)|Snežnik]]-[[Risnjak]] (
Prema drugim, najprisutnijim kriterijima Kras se dijeli na Tršanski kras (Carso Triestino- Tržački kras), Gorički kras (Carso Goriziano-Goriški kras),
== Vodotokovi ==
Kras karakteriziraju tipične kraške pojave [[ponornica]] od kojih je [[Reka (rijeka)|Reka]]-[[Timava]] je najduža površinska rijeka na Krasu (54 km), ujedno i s najduim podzemnim tokom od 39 km, zatim je tu rijeka [[Pivka (rijeka)|Pivka]] (27 km) koja ponire u [[Postojnska jama|Postojnsku jamu]]. Rijeka [[Vipava (rijeka)|Vipava]] u zapadnom dijelu Krasa je druga rijeka Krasa po duljini (49 km) koja uvire u [[Soča|Soču]] (Isono) koja svojim južnim dijelom protiče kro Kras.
Vodostaj mnogobrojnih potoka i rijeka Krasa je tipično nediteranski, sa bujicama u jesern i zimu te izrazito niskim vodistajem i presušivanjem u ljetno doba.
== Geomorfologija ==
Područje Krasa u najvećem svom d{{Commonscat|Karst}}
[[Kategorija:Kras| ]]
|