Gledište (budizam) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 11:
== Budino učenje ==
▲=== Pogrešna gledišta ===
Buda ukazuje na opasnost koja se krije u našim gledištima. Pogrešna gledišta prvo utiču na naš sistem vrednosti, a potom rađaju pogrešne reči i postupke. Buda ovo vidi kao uzrok svih drugih nevolja:
{{citat|Zaista ne znam
Buda posebno insistira na nevezivanju za sopstvena gledišta, odnosno na njihovom lakom napuštanju
Prema Budinim rečima, svrha ispravnog uvida je odvratnost, a svrha odvratnosti napuštanje strasti (obestrašćenost).<ref name="Nekoliko spornih tema">[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/veljacic-budizam/nekoliko-spornih-tema/ Čedomil Veljačić » Budizam » Nekoliko spornih tema]</ref> Prema budističkom tumačenju, prvi korak na [[Plemeniti osmostruki put|putu ka probuđenju]] je ispravno gledište (''sammā diṭṭhi'').{{sfn|Kovačević|2014|pp=170}} ▼
=== Nevezivanje za gledišta ===▼
▲Buda posebno insistira na nevezivanju za sopstvena gledišta, odnosno na lakom napuštanju sopstvenih gledišta:
{{citat|Drugi će slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima i teško ih napuštati. Mi nećemo slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima, već ćemo ih lako napuštati.<ref>MN 8: Sallekha sutta</ref>|[[Sidarta Gautama|Buda]]}}
▲Prema Budinim rečima, svrha ispravnog uvida je odvratnost, a svrha odvratnosti napuštanje strasti
=== Spekulativna gledišta ===▼
{{main|Nemislivo}}▼
Takođe, Buda je govorio da neka gledišta treba jednostavno odložiti na stranu:▼
▲{{main|Nemislivo|Metafizika}}
▲Takođe, Buda je govorio da
{{citat|Spekulativna gledišta (svet je večan, svet nije večan, svet je beskonačan, svet je konačan, duša i telo su isto, duša i telo su različito, posle smrti oslobođeni postoji, posle smrti oslobođeni ne postoji…) jesu čitavo šipražje gledišta, džungla gledišta, iskrivljenje, kolebanje, okov gledišta. Ona su opterećena patnjom, jadom, očajem i groznicom, ne vode trežnjenju, hlađenju, stišavanju, miru, neposrednom znanju, probuđenju, nirvani. Spekulativna gledišta je Oslobođeni odložio na stranu.<ref>[http://www.yu-budizam.com/canon/majjhima/mn072.html Govor Vaććhagotti o vatri]</ref>|[[Sidarta Gautama|Buda]]}}
Linija 34 ⟶ 31:
To posebno važi za spekulativna gledišta koja ometaju asketsku praksu:
{{citat|Ovako
Buda je objasnio da on ne zastupa nikakva gledišta povodom tih pitanja, jer to ne vodi cilju: oslobođenju od strasti, probuđenju i [[nirvana|nirvani]]. On iznova podseća da se bavi pitanjima "o bolu, o nastanku bola, o prestanku bola, o putu koji vodi do prestanka bola."<ref>Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda 1 (str. 264), Zagreb 1979.</ref> Stoga, ta gledišta treba jednostavno odložiti na stranu, jer doprinose [[Patnja (budizam)|patnji]].
{{main|Sopstvo|Nesopstvo}}
Iako je Buda žestoko kritikovao ideju [[sopstvo|sopstva]], takođe nije zauzimao suprotno stanovište, da sopstvo ne postoji. On je sva ta stanovišta nazivao "džunglom gledišta" koje stoje kao prepreka na putu oslobođenja uma:
{{citiranje|
Dok god čovek poklanja pažnju onome što ne bi trebalo, jedno od šest vrsta gledišta u njemu nastaje: <br />
• gledište „sopstvo postoji“ se u njemu javlja i učvršćuje;<br />
• gledište „sopstvo ne postoji“ se u njemu javlja i učvršćuje; <br />
• gledište „sopstvom opažam sopstvo“ se u njemu javlja i učvršćuje;<br />
• gledište „sopstvom opažam ne-sopstvo“ se u njemu javlja i učvršćuje; <br />
• gledište „ne-sopstvom opažam sopstvo“ se u njemu javlja i učvršćuje; <br />
• ili gledište: „ovo moje sopstvo je to koje govori, oseća i doživljava plod dobrih i loših postupaka; ono je trajno, nepromenljivo, večno, ne podleže promeni i zauvek će trajati“. <br />
Ovo se naziva šipražjem gledišta, džunglom gledišta, iskrivljenošću gledišta, okovom gledišta. Sapet okovima gledišta, neznalica, prost čovek ne oslobađa se rođenja, starosti i smrti, žalosti, naricanja, bola, tuge i očaja. Ne oslobađa se, kažem vam, od patnje.<ref>[http://yu-budizam.com/canon/majjhima/mn002.html Svi otrovi]</ref>|[[Sidarta Gautama|Gotama Buda]]}}
== Tumačenja ==
|