Misao – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 7:
U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">''mišljenje'', Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad. {{page| year = 1999| isbn = 978-86-7047-303-4| pages = }}</ref> Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, [[magijsko mišljenje|magijsko]] i arhaično mišljenje.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/>
 
Nauka o principima i pravilima mišljenja naziva se [[logika]]. [[Filozofija uma]] izučava prirodu [[um]]a, mentalnih funkcija, mentalnih svojstava, [[svest]]i, mentalnih funkcija i njihovognjihov odnosaodnos sa telom, a posebno mozgom. [[Odnos uma i tela]] se obično smatra centralnim pitanjem filozofije uma.<ref name="Kim1"/> Takođe je pitanje da li samo čovek misli ili i druga živa bića i mašine (vidi [[veštačka inteligencija]]).
 
U [[Budizam|budizmu]] se misli smatraju mentalnim pojavama koje [[Um (budizam)|um]] registruje, i koje ne podrazumevaju postojanje mislećeg subjekta.{{sfn|Kovačević|2014|pp=205}}
Naučnici raspravljaju o tome da li se misli odvijaju samo u ljudskom mozgu, ili i kod drugih živih bića ili mašina (vidi [[veštačka inteligencija]]).
 
== Misaone operacije ==
Red 69:
* Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.
* Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999.
* {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|id=}}
 
== Izvori ==