Južna Osetija – razlika između verzija

'''Južna Osetija''' (puno ime '''Južna Osetija – Alanija''', [[osetski jezik|osetski]] '''Хуссар Ирыстон – Алани''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈχussar iˈrəston aˈlani]]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] '''სამხრეთი ოსეთი – ალანია''' [[međunarodni fonetski alfabet|[sɑmχrɛtʰɪ ɔsɛtʰɪ ɑlɑniɑ]]], [[ruski jezik|ruski]] '''Южная Осетия – Алания''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈjuʐnəjə ɐˈsʲetʲɪjə ɐˈlanʲɪjə]]]; službeno '''Republika Južna Osetija''', oset. '''Республикæ Хуссар Ирыстон''', gruz. '''სამხრეთ ოსეთის რესპუბლიკა''', rus. '''Республика Южная Осетия'''), djelomično priznata država na Kavkazu. Ova bivša sovjetska autonomna [[regija|oblast]] proglasila svoju neovisnost i kontrolira značajnim dijelom regije, a njezino odvajanje od Gruzije je priznala samo Rusija. Gruzija ne priznaje Južnu Osetiju ni kao zasebno područje niti kao nezavisan entitet, te se ovo područje naziva ili po povijesnom srednjevjekovnom imenu ''[[Samačablo]]'' ili, od nedavno, nazivom ''regija [[Chinvali|regija Chinvala]]'' (po glavnom gradu područja).

[[Oseti (narod)|Oseti]] su potomci plemena koja su govorili [[iranski jezici|iranskim jezicima]] iz središnje Azije. Njihovo pokrštavanje se odvijalo u ranom srednjem vijeku pod gruzijskim utjecajem. Za vrijeme mongolske vladavine istjerani su sa svojeg područja južno od rijeke [[Don]] u današnjoj Rusiji, te djelomično migrirali na i preko kavkaskih planina u Gruziju gdje su osnovali tri područna entiteta<ref> David Marshall Lang, The Georgians, New York, p. 239 </ref>. Digor na zapadu je potpao pod utjecaj [[Kabardinci|Kabardinaca]] koji su uveli [[islam]]. Tualläg na jugu je postao ono što je danas Južna Osetija, dio povijesne gruzijske kneževine Samačablo u koju su se Oseti sklonili od [[Mongoli|mongolskih]] osvajača. Iron na sjeveru je postao ono što je danas Sjeverna Osetija, pod ruskom vlašću je od [[1767]]. Danas su većina Oseta [[hrišćanstvo|kršćani]] (oko 61%), sa značajnom muslimanskom manjinom.