Verzija na datum 23 juli 2020 u 11:02 uredi Mladifilozof (razgovor \| doprinos) Administratori 54.014 izmena m →‎Opažanje u filozofiji ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 juli 2020 u 11:04 uredi poništi Mladifilozof (razgovor \| doprinos) Administratori 54.014 izmena mNema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 41: [[Perceptivna konstantnost]] nam omogućuje da neki predmet percipiramo baš kao ''taj'' predmet iz kojeg god kuta i iz koje god udaljenosti ga gledali (vidimo jabuku, [[telefon]], [[CD]] itd.). Da nema perceptivne konstantnosti, jedan bismo predmet mogli percipirati kao beskonačno mnogo različitih predmeta (kružite oko stolice i uvijek nanovo vidite novi predmet). Filozof [[David Hume]] je zaključio da mnenje o trajnom i zasebnom postojanju predmeta ne potiče isključivo od opažaja, koji su razdvojeni i isprekidani, već um to zamišlja na osnovu postojanosti njihove pojave.<ref>Dejvid Hjum, Rasprava o ljudskoj prirodi (str. 178-180), Sarajevo, 1983.</ref>▼ == Opažanje u filozofiji == ▲Filozof [[David Hume]] je zaključio da mnenje o trajnom i zasebnom postojanju predmeta ne potiče isključivo od opažaja, koji su razdvojeni i isprekidani, već um to zamišlja na osnovu postojanosti njihove pojave.<ref>Dejvid Hjum, Rasprava o ljudskoj prirodi (str. 178-180), Sarajevo, 1983.</ref> [[Kant]] smatra da kada se od opažaja odvoji sve što mu razum i osećaj pridodaju, ipak ostaju prostornost i oblik, koji pripadaju "čistom opažaju" i nalaze se u duši ''a priori''.<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 62), Beograd 1970.</ref> Prema Kantu, kao principi saznanja ''a priori'' postoje dve forme čulnog opažanja, [[prostor]] i [[vreme]].<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 63), Beograd 1970.</ref>

Opažanje – razlika između verzija