Lužica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
 
Red 10:
[[Slaveni|Sloveni]] su naselili ove zemlje oko [[600-e]] godine. Lužica je bila deo [[Samo]]vog Carstva, prve slovenske države, i, nakon raspada carstava, [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravske Kneževine]]. Lužica postaje deo [[Saksonija|Saksonije]], a od [[1200]]. godine veliki broj [[Germani|Germana]] počinje da naseljava Lužicu.
 
Godine [[1815]]. [[Bečki kongres]] dodeljuje Lužicu [[Pruska|Pruskoj]]. [[Lužički Srbi]] su tražili da njihova zemlja postane autonomna regija, ali je ipak podeljena između nekoliko pruskih provincija. Krajem [[19. vijek|19]]. i početkom [[20. vijek|20. veka]] počinje nacionalno buđenje Lužičkih Srba, osnivaju mnoge nacionalne organizacije, a njihov broj je oko 150.000. Postoji snažna težnja za nezavisnošću. Dolaskom [[nacizam|nacista]] na vlast u [[Njemačka|Nemačkoj]], počinje progon Lužičkih Srba, njihov jezik, organizacije i štampa su zabranjeni. [[Lužički Srbi]] su bili hapšeni, pogubljeni ili poslati u egzil. Veliki broj je završio u [[Koncentracionikoncentracioni logor|koncentracionim logorima]] iz kojih mnogi nisu izašli. Procenjuje se da ih je ubijeno oko 20.000.
 
Posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] Lužica je podeljena između [[Istočna Njemačka|Istočne Nemačke]] i [[Poljska|Poljske]]. Poljski komunisti su proterali Lužičke Srbe zajedno sa Nemcima. [[Lužički Srbi]] ponovo traže stvaranje Lužičke Slobodne Države ili da se Lužica priključi [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. U [[Prag]]u 300.000 ljudi je protestovalo u ime lužičke nezavisnosti. Napori da se postigne nezavisnost nisu urodili plodom zbog pojedinih geo-političkih interesa. Godine [[1950]]. Lužički Srbi su dobili jezičku i kulturnu autonomiju. Godine [[2005]]. osnovana je politička partija koja predstavlja interese Lužičkih Srba.