Piron – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 31:
Piron je osnivač antičkog [[skepticizam|skepticizma]] koji se još nazivao i [[pironizam]]. Rezime Pironove filozofije sačuvao je [[Euzebije]], citirajući [[Aristokle|Aristokla]], u onome što je poznato kao "Aristokleov pasus":
 
<blockquote>Ko želi živeti [[Blaženstvo|blaženo]], mora razmotriti tri pitanja: Prvo, šta su stvari (''pragmata'') po prirodi? Drugo, kakvo stanovište treba zauzeti prema njima? Treće, kakav ishod takvo stanovište donosi? Pironov odgovor je da su sve stvari nerazličnenerazlučene, (''[[adiaphora]]''), nestabilnenestalne (''astathmēta'') i neodrediveneodređene (''anepikrita''). Stoga, ni naša čula ni naša gledišta (''doxai'') nam ne govore istinu i laž; pa se na njih se ne možemo osloniti. Zato trebamo biti bez [[Gledište (budizam)|gledišta]] (''adoxastoi''), bez [[Gorivo (budizam)|prijanjanja]] (''aklineis'') i nepokolebani (''akradantoi''), govoreći za svaku stvar da niti jeste, niti nije, niti i jeste i nije, niti ni jeste ni nije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=22–23 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote>
 
Neki naučnici smatraju da tri kriterija kojima Piron određuje stvari upadljivo podsećaju na [[tri oznake bića]] budističke filozofije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |page=28 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref> Takođe, Pironov cilj dostizanja [[Blaženstvo|blaženstva]] ima paralelu sa postizanjem [[nirvana|nirvane]] u budističkoj filozofiji.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=33 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote> Konačno, četvorna logika (''[[catuṣkoṭi]]'') na kraju pasusa je karakteristična za [[indijska logika|indijsku]] odnosno [[budistička logika|budističku logiku]], dok je dualna logika karakteristična za [[tradicionalna logika|grčku]].